Biofotoni su svjetlosni valovi koje odašilju stanice većine živih bića.Biljke ili dijelovi biljaka preko Sunca upijaju fotone, pohranjuju ih i pretvaraju u biofotone.
Međudjelovanje svjetlosti i biološkog materijala proučava biofotonika.
Nekoć odbijena kao šarlatanstvo, biofotonika je danas stekla široku prihvaćenost u znanstvenim i akademskim krugovima.
Sljedbenici biofotoničke teorije vjeruju da hrana bogata biofotonima posjeduje energizirajuća i ljekovita svojstva.
Začeci biofotonike
Ruski znanstvenik Aleksandr Gurvič otkrio je 1923. godine da žive tvari emitiraju fotone unutar ultraljubičastog dijela spektra.
Ovo nevidljivo zračenje živih stanica Gurvič je nazvao "mitogenetička radijacija".
Njegovo otkriće potaknulo je brojna istraživanja mnogih znanstvenika diljem svijeta.
No, prvi pravi proboj ove teorije dogodio se tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća, usporedno s radom njemačkog znanstvenika Fritza - Alberta Poppa.
On je zaključio da je DNK glavni izvor tih valova žive materije, koje je nazvao biofotoni.
Također, razvio je uređaj koji može mjeriti ove niskofrekventne svjetlosne valove.
Temeljem istraživanja biofotoničkih mjerenja, Popp je utvrdio da zdrave osobe zrače znatno jače, nego bolesne. Isto tako, otkrio je druge važne izvore biofotona, osim DNK.
Tako sad znamo da se ovi valovi nalaze i u RNK te u drugim oblicima makromolekula, uključujući klorofil, enzime i hemoglobin.
Procjenjujući biofotone u različitim namirnicama, Popp je otkrio da organski uzgojena hrana odašilje pet puta više biofotoničke energije, nego industrijski uzgojena hrana.
Također, organska hrana koja raste slobodno emitira dvostruko više biofotona, nego hrana iz kultiviranoga organskog uzgoja.
Važno je i otkriće da kuhana ili na bilo koji način tretirana hrana gotovo uopće ne zrači biofotonima.
Tako sad znamo da se ovi valovi nalaze i u RNK te u drugim oblicima makromolekula, uključujući klorofil, enzime i hemoglobin.
Procjenjujući biofotone u različitim namirnicama, Popp je otkrio da organski uzgojena hrana odašilje pet puta više biofotoničke energije, nego industrijski uzgojena hrana.
Također, organska hrana koja raste slobodno emitira dvostruko više biofotona, nego hrana iz kultiviranoga organskog uzgoja.
Važno je i otkriće da kuhana ili na bilo koji način tretirana hrana gotovo uopće ne zrači biofotonima.
Samonikla biljna hrana
Baš kao što je Popp ustanovio, divlje biljne namirnice najbogatiji su prehrambeni izvor biofotona. Taj se pojam odnosi na jestive biljke, izrasle bez ikakve ljudske intervencije.
Holistički nutricionisti ističu lišće maslačka, koprivu, jestive trave, gljive, orašaste plodove i bobice kao visoko preporučljiv izvor biofotona.
Samoniklo bilje i druga organski uzgojena hrana konzumiraju se u sirovom obliku kako bi se maksimalno iskoristila njezina biofotonička vrijednost.
Unose se u organizam u roku od dva ili tri sata nakon branja.
Biofotonička mjerenja pokazala su iznimno velike razlike, ovisne o planu prehrane.
Primjerice, osobe koje jedu junk food ili često provode drastične dijete imale su približno 1000 mjernih jedinica biofotoničkog zračenja.
Suprotno ovim rezultatima, prosječno očitovanje biofotona kod osoba koje su na sirovoj prehrani iznosilo je čak 83.000 mjernih jedinica.
Svježe voće i povrće
Nakon divljeg, samoniklog bilja, sljedeći najzdraviji izvor biofotona je svježe ubrano, organski uzgojeno voće i povrće.
Učinjen je pokus s ciljem usporedbe biofotoničkog zračenja iz svježeg voća i povrća sa zračenjem iz multivitaminskog dodatka prehrani koji je sadržavao sve vitamine u dnevno preporučenim količinama.
Dok je zračenje iz svježe hrane bilo sjajno, zračenje iz vitamina pokazalo se zapravo nepostojećim.
Dakle, da biste osigurali najvišu razinu biofotona, hranite se sirovim voćem i povrćem, po mogućnosti svježe ubranim iz vlastita organskog vrta.
Ako ste, pak, urbani stanovnik koji nema mogućnosti za vrtlarenje u gradu, možda imate rodbinu ili prijatelje na selu koji vam daruju zdravo uzgojeno voće i povrće.
U tom slučaju, pojedite ga što prije.
Naše tijelo zrači svjetlošću
Naše tijelo sjaji, odašilje primjetnu svjetlost, ali tisuću puta manjeg intenziteta od one vidljive golim okom. Skoro sva živa bića emitiraju slabu svjetlost.
Pomoću vrlo osjetljivih kamera koje mogu otkriti svaki foton, japanski znanstvenici utvrdili su da se razina te svjetlosti mijenja ovisno o dobu dana.
Tjelesno zračenje najniže je u 10 sati, a najviše u 16 sati, nakon čega počinje lagano opadati.
Pretpostavlja se da je emitiranje svjetlosti povezano s tjelesnim satom, vjerojatno zbog metaboličkog ritma koji se mijenja tijekom dana.
Lica ljudi svijetlila su jače od ostatka tijela, vjerojatno zbog toga što su najizloženija suncu.
Stoga, želite li i doslovno zasjati, prepustite se svaki dan nakratko sunčevoj svjetlosti!
Najbolji izvor biofotona:
- divlje, samoniklo bilje
- svježe ubrano, organski uzgojeno voće i povrće
Biofotone nećete pronaći u...
- kuhanoj ili na bilo koji način tretiranoj hrani
- brzoj hrani
Nema komentara:
Objavi komentar