ŠPINAT

Špinat - hrana koja ulijeva snagu

Nije potrebno dugo opisivati Popajevo omiljeno povrće koje onima koji ga jedu daje herkulovsku snagu.
 U tijeku je sezona špinata što sigurno raduje mnoge od vas, pogotovo ako ga imate u svom vrtu.
 Špinat, lat. Spinacia oleracea, je jednogodišnja biljka s tamnozelenim jestivim listovima.
 Pretpostavlja se da potječe s Bliskog istoka gdje raste kao samonikla biljka.
 Najprije se uzgajao u Perziji, a u 7. stoljeću je stigao u Kinu kao poklon od kralja Nepala.
 U Europi se počeo uzgajati relativno kasno, tek početkom 11. stoljeća.
 Poznata francuska kraljica Katarina de Medici zapovijedala je svojim kuharima da poslužuju špinat uz svaki obrok.
 To nije ni čudo, jer je ovo povrće prava riznica vrijednih nutrijenata.
 Špinat je  bogat klorofilom, proteinima, mineralima željezom, magnezijem, fosforom te brojnim oligoelementima potrebnima za održavanje ravnoteže zdravlja.
 Špinat nudi ogromne zalihe hranjivih tvari u odnosu na svoju kaloričnu vrijednost.


 Djeluje antioksidativno i antiupalno

 Špinat obiluje flavonoidima i karotenoidima, koji djeluju protuupalno i antioksidativno.
 Dva posebice bitna karotenoida su lutein i zeaksantin, koji su važni za oči. Oni štite njihovo zdravlje te sprječavaju mnoge očne bolesti, posebice makularnu degeneraciju.
 Špinat je odličan izvor nutrijenata poput vitamina C i E, betakarotena, mangana, cinka i selena, koji brane organizam od brojnih bolesti povezanih s antioksidativnim stresom.
 To je posebice važno za zdravlje krvnih žila, koje su sklone upalnim procesima.

 Štiti kosti

 Zeleno lisnato povrće poput špinata pomaže tijelu da zadrži adekvatne razine kalcija. Sve žene s osteoporozom trebale bi ga svakodnevno konzumirati.
 Kalcij je vitalni nutrijent za žene koje ulaze u menopauzu.
 Opadanje razine hormona smanjuje tjelesne zalihe kalcija, rast kostiju i snagu tkiva, što može dovesti do osteoporoze i oštećenja srca.
 Jedna šalica kuhanog špinata sadrži šest puta dnevne preporučene količine vitamina K koji je također ključan za zdravlje kostiju.
 Kroz djelovanje vitamina K apsorbira se protein osteokalcin koji štiti kosti od lomova.

 Čuva od raka

 Tamnozeleno lisnato povrće poput špinata je jedno od najmoćnijih boraca protiv raka, a neke vrste te bolesti pomaže i liječiti.
 Najaktivnije tvari u njemu su glikoglicerolipidi, koji kao terapeutski biljni agensi djeluju na stanice raka.
 Redovito konzumiranje špinata smanjuje rizik od raka mjehura, jetre, debelog crijeva, pluća, želuca, jajnika, mliječnih žlijezda, dojke i kože te agresivnog raka prostate.
 Njegovo antikancerogeno djelovanje potvrđeno je istraživanjima koja pokazuju da špinat štiti zdrave stanice od raka i znatno usporava njegovo širenje.
 Osim toga, špinat...
 potiče probavu i sprečava zatvor
 pomaže kod mršavljenja
 normalizira razinu šećera u krvi
 poboljšava funkciju mozga
 dobar je lijek za anemiju

 Kako uzgojiti špinat

 Špinat sijte u redove na razmak oko dvadeset centimetara, a razmak između sjemenki bi trebao biti dva do tri centimetra.
 Ako ga posijete u polovici kolovoza, dospjet će od sredine rujna do kraja studenoga.
 Špinat koji sijete u polovici listopada moći ćete brati na kraju zime i u rano proljeće, ako je zima blaga.
 Čim se snijeg otopi, možete ponovo sijati špinat, koji ćete moći brati u travnju i svibnju.
 Špinat najbolje raste u svježim uvjetima, uz temperature 16 - 18 °C. Dobro uspijeva na svijetlom mjestu, ali je bolji u sjeni na vlažnom tlu.
 Špinat voli bogato, plodno tlo koje dobro zadržava vlagu. Po potrebi prije sadnje nahranite zemlju organskim gnojivom.
 Nikada ne dopustite da se tlo isuši, redovito zalijevajte špinat i prije dolaska suhog vremena.