Čitajući knjige o zdravoj ishrani, pronašli smo navode koji nas odvraćaju od konzumiranja kravljeg mlijeka i mliječnih namirnica kao nečega što je štetno po zdravlje.
Iako se nekad smatralo namirnicom koja je najbogatija kalcijem, te ključna u održavanju zdravih zubi i kostiju, mlijeku su se s vremenom počele pripisivati brojne negativne karakteristike po kojima ono ne samo da ne koristi, nego može dovesti i do brojnih oboljenja sa kojima se susreće čovjek današnjice.
Mlijeko snižava kalcij
Između ostalog, prvenstveno se navodi da mlijeko umjesto da povećava nivo kalcijuma u organizmu, zapravo dovodi do njegovog smanjivanja. Naime, mlijeko kao protein životinjskog porijekla povećava pH organizma. Da bi se kiselost smanjila organizam luči kalcij kao prirodni neutralizator uzimajući ga iz kostiju, te se tako iskorišten kalcij za neutralizaciju kiselosti urinom izbacuje iz organizma. To kao krajnji rezultat ima gubitak kalcija u organizmu.
Istina je da naš organizam u periodu između 2. i 5. godine života isključuje enzime koji su učestvovali u probavi mlijeka i laktoze sadržane u njemu, te da je to razlog činjenici da danas oko 60% ljudi na planeti boluje od intolerancije na laktozu. Međutim, na području na kome je mlijeko služilo kao osnovna životna namirnica, došlo je do genetske mutacije na način da je organizam zadržao enzime ključne u probavi mlijeka, kao i korištenju kalcija sadržanog u njemu.
Mlijeko uzrokuje bolesti
Istraživanja koja se odnose na konzumaciju mlijeka kao nezdrave namirnice u ishrani, takođe tvrde da konuzimiranje mlijeka dovodi do brojnih bolesti, među kojima su: rak jajnika i prostate, te dijabetes. Navodi idu toliko daleko da tvrde kako zemlje koje su poznate po minimalnom unosu mlijeka i mliječnih proizvoda u organizam poznate po tome što imaju najmanje zabilježenih lomova kostiju.
No, istraživanja koja afirmativno govore o pojavi bolesti prouzrokovanih konzumiranjem mlijeka su veoma kratkotrajna, te istina ovakvih navoda nije još uvijek potvrđena. Takođe, lomovi kostiju nemaju nikakve veze sa unosom mlijeka u organizam. Naime, ispostavilo se da kalcijum iako je osnovni sastojak mlijeka nije presudan za zdravlje kostiju. To je i potvrdila činjenica da zemlje u kojima je konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda minimalna poput Japana, Indije i Perua imaju najmanji broj lomova. Istraživanja sprovedena na Harvard školi za javno zdravstvo smatraju vitamin D, koji najviše dobijamo izlaganjem suncu, te koji utiče na apsorpciju kalcijuma u organizmu, zaslužnim za zdravlje kostiju i smanjen broj lomova u navedenim zemljama u kojima je karakterističan povećani broj sunčanih dana u godini.
Mlijeko je bogato štetnim hormonima
Za kraj, kritike mlijeku se upućuju na osnovu toga što se kravama ubrizgavaju hormoni koji podstiču proizvodnju mlijeka, čega nije bilo u prošlosti. Naime 1993. godine FDA je odobrila korištenje rekombinatnog goveđeg hormona rasta koji je omogućio proizvodnju većih količina mlijeka po nižim cijenama. Zahvaljujući ovome autori portala notmilk.com mlijeko smatraju pravim otrovom koje ne samo da je prepuno životinjskih hormona, nego i antibiotika koji se životinjama daju u slučaju bolesti, a za koje je potrebno 4-7 muženja da bi se izbacili iz mlijeka. Ovime mlijeko postaje GMO čija štetnost ili zdravstvena ispravnost će se uisitinu znati tek nakon detaljnog desetogodišnjeg ispitivanja.
Danas, rekombinatni goveđi hormon rasta kao i faktor rasta koji nalikuje insulinu koji ovaj hormon podstiče smatraju se bezbjednim sve dok ih ne ubrizgavate intravenozno, jer ih probavni sistem organizma, navodno, uništava.
Nema komentara:
Objavi komentar