“Karcinom je veliki posao. Industrija karcinoma ne troši gotovo ništa od svojih milijarde dolara teških sredstava za istraživanje na učinkovite strategije prevencije raka. Umjesto toga, ulijeva taj novac u „tretiranje“ karcinoma, a ne njegovo spriječavanje ni izliječenje. Zašto bi pucali u svoju kravu muzaru? Zašto, ako mogu održati svoju dobro podmazanu Mašineriju karcinoma te dalje zarađivati goleme profite na lijekovima za kemoterapiju, radioterapiju, dijagnostičke postupke i operacije…”
Riječi su to Dr Josepha Mercole, poznatog američkog liječnika „zviždača“, kojeg mnogi nazivaju i guruom alternativne medicine.
Zamislite da se putnički zrakoplov srušio, a bilo je i smrtnih slučajeva. Možete biti sigurni da bi taj nesretni događaj bio naslov svake velike novine. Međutim, mi imamo ekvivalent od 8-10 nesreća zrakoplova SVAKI DAN u kojima svi umiru – od raka.
Gotovo dva milijuna amerikanaca dobivaju dijagnozu karcinoma svake godine – jedna od tri osobe će biti „pogođena“ dijagnozom raka u nekom periodu života, unatoč masivnom tehnološkom napretku tijekom posljednjih pola stoljeća.
Dok zapadna medicina nije bliže pronalaženju “lijeka za rak”, rak je narastao u svjetsku epidemiju nevjerojatnih razmjera. Statistički podaci govore sami za sebe:
u ranim 1900-im, jedan od 20 ljudi je razvio karcinom
u 1940-im, jedan od 16
u 1970-im, jedan od 10
danas, jedan od tri!
Prema statistikama, očekuje se dijagnosticiranje oko 1.66 milijuna novih slučajeva karcinoma u 2013. Ako ukupni postotak smrtnosti pada, zašto su stope incidencije još uvijek u porastu? Odgovor je jednostavan: 40-godišnji “Rat protiv raka” je bila farsa.
Epidemija karcinoma je san za farmaceute, a njihove kampanje kako bi utišali slučajeve izlječenja raka su bile oštre, što je priča dobro ispričana u dokumentarnom filmu „Rak: Zabranjeni lijekovi“.
Mašinerija karcinoma
Molimo Vas da razumijete da je karcinom veliki posao. Industrija karcinoma ne troši gotovo ništa od svojih milijarde dolara teških sredstava za istraživanje na učinkovite strategije prevencije, kao što su prehrambene smjernice, vježbanje i obrazovanje o pretilosti. Umjesto toga, ulijeva novac u „tretiranje“ karcinoma, ne njegovo spriječavanje ili izliječenje.
Zašto bi pucali u svoju kravu muzaru? Zašto, ako mogu održati svoju dobro podmazanu Mašineriju karcinoma i dalje zarađivati goleme profite na lijekovima za kemoterapiju, radioterapiju, dijagnostičke postupake i operacije.
Prosječni pacijent u USA, oboljeo od karcinoma, potroši oko 50.000 $ u borbi protiv te bolesti. Kemoterapijski lijekovi su među najskupljima, mnogi su u rasponu od 3000 $ do 7000 $ za mjesečnu opskrbu.
Ako industrija karcinoma pruži lijek, njihova baza pacijenata odlazi. Ima li više smisla držati stalni dotok pacijenata oboljelih od raka – živima, nego bolesnima i da dolaze po još?
Kako je ovo društveno čudovište nastalo?
Farmaceutska industrija je u partnerstvu s American Medical Association (AMA), a sve s genijalnim planom da preuzme zdravstveni sustav u tri brza, jednostavna koraka još od ranih 1900-ih. Ukratko, plan je išao nekako ovako:
Međunarodni bankari koji posjeduju farmaceutske i kemijske korporacije su zadobili kontrolu nad medicinskim sustavom obrazovanja prije 100 godina.
Dali su bespovratna sredstva AMA-i i vodećim medicinskim fakultetima u zamjenu za mjesta u njihovim upravama i mogućnost da kontroliraju politiku kompanija.
Konačno, pametno su implementirali svoju kontrolu nad gotovo svakom državnom kontrolnom agencijom koji ima veze s medicinom.
“Da se nisi USUDIO izliječiti ikoga!”
Unatoč golemim količinama novca koji se slijevaju u istraživanja raka danas, dva od tri bolesnika s rakom će biti mrtvi u roku od pet godina nakon što dobiju sve ili dio standardnog paketa odnosno svetog trojstva liječenja raka: operaciju, radioterapiju i kemoterapiju. To ne iznenađuje kada uzmete u obzir da su dva od ova tri tretmana kancerogeni sami po sebi! Jedna studija je pokazala da kemoterapija pomaže tek jednom od svakih 20 ljudi koji je prima.
Tijekom posljednjih stotinu godina, broj prirodnih tretmana liječenja raka su razvijeni i uspješno se koriste za liječenje pacijenata u SAD-u i drugim zemljama. Svi se oni žestoko diskreditiraju, ušutkavaju i guraju pod tepih od strane medicinskog monopola, s ishodima da su neki liječnici i istraživači napadnuti, diskreditirani, poslani u zatvor i profesionalno uništeni jer su se usudili prkositi medicinskom establišmentu.
U cilju zaštite liječničkog monopola, svako održivo prirodno liječenje se susreće s masivnim protivljenjem farmaceutske i medicinske industrije. Farmaceutske tvrtke nemaju interesa za prirodne lijekove koje ne mogu patentirati – jer ometaju njihov dotok prihoda. Oni će ići – a i otišli su – na ekstremne mjere, kako bi se spriječila istina o učinkovitim prirodnim tretmanima (jer su konkurentske prijetnje) i da oni prodru u javnost.
FDA (Food and Drug Administration) je sada, zahvaljujući PDUFA (Prescription Drug User Fee Act), prvenstveno financirana od strane farmaceutskih tvrtki i saučesnik je u tom procesu. Oni ograničavaju tržišno natjecanje s prirodnim tretmanima i lijekovima pod krinkom zaštite javnosti, a stvarnost je da samo žele zaštiti profit farmaceutskih tvrtki.
Dr Joseph Mercola
Preuzeto sa:
www.mercola.com
Prenosi: atma.hr
subota, 28. prosinca 2013.
četvrtak, 26. prosinca 2013.
FARMACIJA I MEDICINA
Izmišljaju bolesti i ljude "truju" ljekovima - Intervju s dr Lidijom Gajski
Bivši direktor pariške bolnice Necker Dr. Philippe Even i zastupnik francuskog parlamenta i liječnik Bernard Debre u novoobjavljenoj knjizi “4000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekova” naveli su da je polovina lijekova koji se izdaju na recept u Francuskoj nepotrebna i potpuno neučinkovita, a pet posto ih je opasno za zdravlje pacijenata. Liječnici su, tvrde, izmanipulirani od farmaceuta, a šefovi zdravstvenog sustava su upleteni u tu “narkomafiju” kako bi od države izvukli što više novca.
No, i prije francuskih kolega, naša liječnica i internistica dr. Lidija Gajski upustila se u istraživanje (ne)učinkovitosti lijekova, kao i sprege farmaceutske industrije i liječnika koji pacijente “pumpaju” nepotrebnim lijekovima, a zauzvrat bivaju nagrađeni. Objavila je 2009. godine knjigu “Lijekovi ili priča o obmani” koja se gotovo na identičan način bavi prijevarom koju sada obrađuju i francuski liječnici. Danas, Gajski donosi nove spoznaje o korupciji u zdravstvu, kao i lošim i dobrim lijekovima, nadriliječništvu...
» Kolika je danas sprega farmaceuta i liječnika?
Sprega farmaceutske, odnosno medicinske industrije i liječnika vrlo je proširena, mogli bismo reći sveprisutna i bitno utječe ne samo na ustroj i funkcioniranje zdravstvenih sustava već oblikuje i samu koncepciju bolesti i liječenja. Proizvođači lijekova danas financiraju značajan dio istraživanja vezanih uz lijekove, a liječnici-znanstvenici pomažu im iznjedriti poželjne rezultate. Kroz profesionalnu izobrazbu u režiji kompanija, liječnici-nastavnici te krivotvorene nalaze distribuiraju kliničarima, a preko korumpiranih medija širokoj javnosti. U državnim agencijama i osiguravajućim kućama liječnici-eksperti odobravaju farmaceutske proizvode za tržište i stavljaju ih na liste obaveznog osiguranja.
U zdravstvenoj administraciji liječnici-savjetodavci uređuju politiku lijekova u interesu njihovih proizvođača, a pri zakonodavnoj vlasti kroje zakone po njihovoj mjeri. Sve te uloge i funkcije obnaša tek par desetaka vodećih medicinskih stručnjaka u zemlji poput naše, i oni su najodgovorniji, uz političare, za činjenicu da su zdravstveni sustavi pretvoreni u eldorado tvornica lijekova i druge medicinske industrije. Oni su za to, naravno, dobro nagrađeni – novcem, profesionalnim ugledom, pa i političkom moći. Korupcija u ordinacijama manje je bitna, ne samo zato što su darovi skromniji, već i stoga što „obični“ liječnici praktičari nisu ni svjesni da su korumpirani.
» Jesu li vas kada pokušali podmitit? Jeste li vi kada prihvatili neko sponzorsko putovanje?
-Kao i većini liječnika, i meni su farmaceutski predstavnici dolazili s raznoraznim ponudama. Zastupnik jedne slovenske tvrtke nudio je novac za svakog pacijenta kojem bih propisala njihov lijek; bio je samo jednom i nikad više. Istina, svojedobno sam pohodila nekoliko plaćenih kongresa i simpozija, no pošto sam počela istraživati i stekla uvid u razmjere i korijene korupcije, potpuno sam prestala odlaziti na takve, u suštini marketinške skupove. Od predstavnika medicinskog establišmenta često se može čuti da je suradnja s farmaceutskim kompanijama u medicinskoj edukaciji nužna zbog nestašice javnih izvora financiranja. To je potpuna neistina. Skromnijim planiranjem stručnih sastanaka i predavanja profesionalna izobrazba može se provoditi i uz mala sredstva. Sadržaj međunarodnih kongresa dostupan je na internetu, kao i stručni članci i časopisi koji se na jednostavan način mogu distribuirati liječnicima.
» Rekli ste da je ‘farmaceutski kompleks do te mjere ekspandirao da je potrošio bolesne ljude i sada ulazi među zdrave na način da ih pretvara u bolesne i na njima zarađuje”. Možete li mi malo elaborirati tu svoju izjavu.
- Do unatrag pedesetak godina farmaceutska je industrija mogla u isto vrijeme i zarađivati i liječiti ljude. Međutim, u zadnjih je nekoliko desetljeća na plodnom tlu medicine i zdravstva, gdje joj nitko nije postavio granice, toliko narasla da je te dvije zadaće postalo nemoguće pomiriti. Naprosto je došlo do „zasićenja tržišta“ bolesnih ljudi. Da bi se dalje zarađivalo, trebalo je krenuti među zdrave.
» Kojim je to sve modelima populacija zdravih ljudi pretvorena u korisnike farmakoterapije?
-Postoji više modela. Jedan od njih je koncept čimbenika rizika. Kolesterol je proglašen faktorom rizika za srčani udar, povišeni tlak za moždanu kap, šećer za otkazivanje bubrega i sljepoću... Ljudi s povišenim vrijednostima ovih parametara proglašavaju se rizičnima i nude im se lijekovi radi sprečavanja bolesti u budućnosti. Jasno je da visoki tlak i šećer treba liječiti; riječ je o stanjima koja stvaraju tegobe i tu smo na terenu tradicionalne medicine koja liječi ljude u patnji.
Međutim, na normalnim, prosječnim razinama ovih parametara, a naročito na niskim vrijednostima koje se u zadnje vrijeme nude kao ciljne, korist od liječenja je zanemariva ili ne postoji. Kliničkim smjernicama koje sustavno snižavaju normalne vrijednosti kolesterola, tlaka i u manjoj mjeri šećera, a koje bez znanstvenih uporišta formuliraju male skupine kliničara vezanih uz farmaceutsku industriju, dovedeni smo u situaciju da je danas u zemljama zapadne Europe 70-80 posto starijeg stanovništva podložno primjeni barem jednog preventivnog kardiovaskularnog preparata.
» Koji je model primijenjen u slučaju osteoporoze? Je li to doista izmišljena bolest?
- U slučaju osteoporoze primIjenjen je model po kojem je mladost proglašena zdravljem, a starost bolešću. Definicija bolesti kojom se danas služimo stvorena je tek 1994., i to na način da je za normalnu uzeta gustoća kostiju žene između 20 i 30 godina. Gubitak kalcija fiziološki je proces vezan uz starenje i ovakva je kontroverzna definicija dovela do toga da žene u pedesetoj imaju značajnu šansu da im se „otkrije“ osteopenija, a one u sedamdesetoj osteoporoza. Mogu se složiti s time da je legitimno i ispravno nastojati odgoditi starost i njezine manifestacije, ma koliko ona bila fiziološka. Međutim, lijekovi koji nam se za to na ovom području nude upitne su učinkovitosti i nisu bez nuspojava.
» Imamo li još primjera ‘izmišljenih’ bolesti?
- Naravno. Bolesti se izmišljaju na način da se (kvazi)znanstvenim istraživanjima dokaže učinak farmaceutskog preparata u određenim stanjima. To mogu biti fiziološka ili granična stanja i prolazni poremećaji. Onda se ona proglase bolestima. Primjeri – menopauza, „premenstrualni sindrom“, erektilna disfunkcija (spolne poteškoće u muškaraca). Od Helicobactera pylori, bakterije koja živi u sluznici želuca 60 posto ljudi, početkom devedesetih godina stvorena je nova bolest; nova klasa lijekova u vezi s tim do kraja devedesetih postala je jedna od najpropisivanijih. Od čitavog niza novostvorenih psihijatrijskih oboljenja spomenut ću samo socijalnu fobiju – strah od javnog nastupa; liječi se antidepresivima. Proizvođači preparata za rast kose i ćelavost nastoje proglasiti bolešću; moglo bi se dogoditi da uskoro osvane pod nekom šifrom u klasifikaciji kožnih oboljenja.
» Rekli ste da su uz pomoć utjecajnih, ali i podmićenih znanstvenika i liječnika proširili granice bolesti, kao i indikacije za lijekove. Može li detaljnije objašnjenje?
- Scenarij je sličan već opisanom. U istraživanjima plaćenim od farmaceutskih kompanija znanstvenici „nađu“ da pripravak djeluje i u blagim ili povremenim formama bolesti. Onda odbor eksperata s platnog popisa tih istih kompanija i te oblike bolesti koji se ranije nisu liječili, proglasi patološkima i podložnima terapiji. Na taj način proširene su granice bolesti poput astme i depresije. Širenje indikacija za lijekove ostvaruje se na sličan način, kad istraživanja „dokažu“ učinak preparata u novim stanjima i na novim populacijama. Lijekovi za kolesterol u desetak su godina od pripravaka indiciranih u uskim skupinama srčanih bolesnika, prerasli u antiaterosklerotske lijekove koje se može uvesti većini ljudi iznad pedesete. Antidepresivi, nekad davani samo za teže oblike depresije, danas imaju i do dvanaest indikacija koje uključuju i blaže anksiozne poremećaje.
» Možete li mi navesti za koje bolesti se najčešće propisuju nepotrebni lijekovi?
- U prvom redu za kardiovaskularne bolesti. Na tom se polju naročito afirmirao koncept prevencije, pa se, s ciljem sprečavanja bolesti poput srčanog i moždanog udara, velike količine lijekova daju širokoj populaciji zdravih ljudi. Primjeri – lijekovi za snižavanje masnoće, šećera u krvi i krvnog tlaka, neki pripravci protiv zgrušavanja (npr. aspirin); učinak – skroman ili nepostojeći. Na području psihijatrije društvene i interpersonalne teškoće pretvorene su u medicinske, podložne farmakoterapiji i drugim medicinskim postupcima koji ih, naravno, ne mogu riješiti.
» Što je s depresijom?
- Depresija je tipični primjer medikalizacije; od razmjerno rijetke psihijatrijske bolesti, u dvadesetak je godina „narasla“ do jednog od najvećih globalnih zdravstvenih problema. Usporedno s tim rasla je i potrošnja antidepresiva; djelotvornost (osim u teškim slikama depresije) – na razini placeba (tableta s brašnom ili šećerom).
» A s liječenjem tumora?
- Na području onkologije, odnosno liječenja raka, često se primjenjuje beskorisna kemoterapija, ne samo zbog pritiska farmaceutske industrije nego i stoga što se bolesniku i obitelji želi ostaviti nada i dojam da se još nešto radi i poduzima.
» Možete li mi se osvrnuti i na skupe, a ponekad i nepotrebne pretrage poput “svemogućih” dijagnostičkih slikovnih prikaza (rendgen, ultrazvučne pretrage, color doppler, magnetska rezonancija i kompjutorizirana tomografija)...
- Ono što vrijedi za lijekove, u značajnoj se mjeri može reći i za dijagnostičke pretrage. Pod pritiskom proizvođača medicinskih aparata, potrošnog materijala, biokemijskih i drugih testova i reagencija, u primjenu ulaze postupci čija je svrhovitost nerijetko upitna. Premda je razvoj medicinske tehnologije na području dijagnostike donio i neupitnu dobrobit, sustav njezine evaluacije krajnje je neadekvatan, ako uopće postoji. Kritični i odgovorni medicinski stručnjaci upozoravaju na to da neke od pretraga ne predstavljaju ništa više od „još jedne lijepe slike“, i ne samo da ne poboljšavaju ishod liječenja već mogu nanijeti štetu.
» Imate li neke konkretne primjere?
- Za primjer se može uzeti CT koronarografija koja se i u nas izvodi u nekim privatnim poliklinikama. No pretjeruje se i s puno manje sofisticiranom dijagnostikom. Ovoliki broj laboratorijskih pretraga sasvim sigurno nije potreban, kao ni rendgensko snimanje pluća prije svake operacije; „doppler“ vratnih i nožnih arterija ordinira se prečesto, bez stvarnih kliničkih indikacija; denzitometrija je u načelu nepotrebna dijagnostička metoda. Naročito je sporan probir, odnosno potraga za rizičnim osobama i onima u početnoj fazi bolesti.
Dok se probir ginekološkog karcinoma jednostavnim i razmjerno pouzdanim Papa-testom može smatrati primjerom korisnog skrininga, istraživanja su pokazala da je mamografija u smislu probira raka dojke gotovo beskorisna, a PSA u smislu probira raka prostate vrlo problematičan. Skrining karcinoma debelog crijeva koji se u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina provodi kao Nacionalni program, konzumirao je ogromna sredstva i kadrovske resurse (kolonoskopija) bez jasnog vrednovanja rezultata, odnosno koristi.
» Ima li u medicini nepotrebnih kirurških zahvata?
- Sasvim sigurno. Široka dijagnostička obrada i probir rezultiraju i značajnim brojem lažno pozitivnih nalaza, pa se pacijenti podvrgavaju nepotrebnim kirurškim zahvatima koji su nekad povezani s ozbiljnim komplikacijama; primjer – nepotrebne operacije kvržica u dojci. Proizvođači umjetnih zglobova, ortopedskih vijaka i pločica, srčanih elektrostimulatora i stentova, umjetnih pužnica, kirurških instrumenata – svi su oni zainteresirani za što više operacija. Pritom se nerijetko radi o novim, nedovoljno ispitanim proizvodima, pa se onda dogodi da 93.000 ljudi širom svijeta, od kojih tristotinjak u nas, mora eksplantirati (izvaditi) nedavno ugrađene skupe, „najnovije i najbolje“ proteze kuka jer se naknadno našlo da su štetne za zdravlje.
I liječnici su motivirani za promicanje nove tehnologije jer na njezinoj primjeni, odnosno uvođenju u zdravstveni sustav, izgrađuju svoje profesionalne karijere i prestiž. U SAD-u je u tijeku suđenje liječnicima koji su nepotrebno ugrađivali stentove (intravaskularne proteze) u srčane arterije svojih bolesnika. U svemu tome nije bez značenja agresivni mentalni sklop modernog liječnika, koji je sve manje vođen idejom dobrobiti bolesnika, a sve češće gleda što bi se s njime još moglo učiniti. Brojne su žene s indikacijom za vađenje maternice ginekolozi uvjerili da im ne trebaju ni jajnici, pa su nakon operacije ostale i bez zdravih, nerijetko još funkcionalnih jajnika.
» Što s pripravcima, dodacima prehrani koji se reklamiraju i prodaju u ljekarnama? Kolika je njihova učinkovitost?
- Kad je gotovo polovina onoga što se propisuje na recept bekorisno, možete misliti koliko je toga nepotrebnog izvan sustava zdravstvnog osiguranja! Da bi dodatak hrani, odnosno pomoćno ljekovito sredstvo dobili dozvolu za promet, moraju zadovoljiti kriterij neškodljivosti; učinkovitost nitko ne ispituje. Stoga je većina tvrdnji o korisnosti tih pripravaka bez ikakavog znanstvenog uporišta, a te lažne tvrdnje vrlo se rijetko sankcioniraju. Proizvođači zlorabe naivnost i povjerenje kupaca.
Žao mi je umirovljenika koji nemali dio svojih penzija nepotrebno ostavljaju u ljekarnama. Ja svojim pacijentima savjetujem da primjenjuju samo preparate za koje su se osobno osvjedočili da im koriste, i to ako unutar zdravstvenog sustava nisu pronašli rješenje za svoju zdravstvenu tegobu. Ako nemaju smetnji, ne bi trebali nasjedati na uvjeravanja o preventivnim i zaštitnim svojstvima kojekakvih pripravaka. Inače, jako mi smeta ona – „za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ...“ Liječnici malo znaju o tim preparatima i nisu dužni o njima informirati bolesnike. Imaju dovoljno drugog posla.
» Što mislite o vračarama na televizijama koje ljude u nevolji zovu u noćnim satima, a onda im ovi pretkazuju tok bolesti i slično. Bi li takve emisije trebalo zabraniti?
-Medicina je iznimno plodno tlo za prevarante i manipulatore, kako za one motivirane lakom zaradom, tako i za one s mesijanskim porivima i ambicijama. Drske prijevare i krajnje neetična iznuđivanja trebalo bi zabraniti i kažnjavati. Međutim, regulacija na širokom području tzv. alternativne/komplementarne medicine, koja je bez daljnjega potrebna, ne bi se trebala temeljiti na zabranama i sankcijama. Na tom području ima objektivno djelotvornih terapijskih metoda (dijagnostičke su upitne i tu bi se trebalo držati službene medicine), a i kad nema strogo znanstveno dokazive koristi, ostaje placebo učinak koji nipošto ne treba odbaciti.
Ne slažem se s dogmatičnim stavom ortodoksnih znanstvenika i liječnika koji „alternativcima“ odriču pravo liječenja, to više što je znanost na koju se pozivaju prepuna ograničenja i zloporaba, a suvremena medicina sve manje ispunjava očekivanja ljudi. Bilo bi pametnije i poštenije da svi mi „usustavljeni“ znanstvenici i liječnici najprije pometemo pred vlastitim vratima, tj. da se oslobodimo nadriliječništva koje sami prakticiramo, kao i tehnokratsko-birokratskog mentaliteta koji smo prigrlili.
SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS
Bivši direktor pariške bolnice Necker Dr. Philippe Even i zastupnik francuskog parlamenta i liječnik Bernard Debre u novoobjavljenoj knjizi “4000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekova” naveli su da je polovina lijekova koji se izdaju na recept u Francuskoj nepotrebna i potpuno neučinkovita, a pet posto ih je opasno za zdravlje pacijenata. Liječnici su, tvrde, izmanipulirani od farmaceuta, a šefovi zdravstvenog sustava su upleteni u tu “narkomafiju” kako bi od države izvukli što više novca.
No, i prije francuskih kolega, naša liječnica i internistica dr. Lidija Gajski upustila se u istraživanje (ne)učinkovitosti lijekova, kao i sprege farmaceutske industrije i liječnika koji pacijente “pumpaju” nepotrebnim lijekovima, a zauzvrat bivaju nagrađeni. Objavila je 2009. godine knjigu “Lijekovi ili priča o obmani” koja se gotovo na identičan način bavi prijevarom koju sada obrađuju i francuski liječnici. Danas, Gajski donosi nove spoznaje o korupciji u zdravstvu, kao i lošim i dobrim lijekovima, nadriliječništvu...
» Kolika je danas sprega farmaceuta i liječnika?
Sprega farmaceutske, odnosno medicinske industrije i liječnika vrlo je proširena, mogli bismo reći sveprisutna i bitno utječe ne samo na ustroj i funkcioniranje zdravstvenih sustava već oblikuje i samu koncepciju bolesti i liječenja. Proizvođači lijekova danas financiraju značajan dio istraživanja vezanih uz lijekove, a liječnici-znanstvenici pomažu im iznjedriti poželjne rezultate. Kroz profesionalnu izobrazbu u režiji kompanija, liječnici-nastavnici te krivotvorene nalaze distribuiraju kliničarima, a preko korumpiranih medija širokoj javnosti. U državnim agencijama i osiguravajućim kućama liječnici-eksperti odobravaju farmaceutske proizvode za tržište i stavljaju ih na liste obaveznog osiguranja.
U zdravstvenoj administraciji liječnici-savjetodavci uređuju politiku lijekova u interesu njihovih proizvođača, a pri zakonodavnoj vlasti kroje zakone po njihovoj mjeri. Sve te uloge i funkcije obnaša tek par desetaka vodećih medicinskih stručnjaka u zemlji poput naše, i oni su najodgovorniji, uz političare, za činjenicu da su zdravstveni sustavi pretvoreni u eldorado tvornica lijekova i druge medicinske industrije. Oni su za to, naravno, dobro nagrađeni – novcem, profesionalnim ugledom, pa i političkom moći. Korupcija u ordinacijama manje je bitna, ne samo zato što su darovi skromniji, već i stoga što „obični“ liječnici praktičari nisu ni svjesni da su korumpirani.
» Jesu li vas kada pokušali podmitit? Jeste li vi kada prihvatili neko sponzorsko putovanje?
-Kao i većini liječnika, i meni su farmaceutski predstavnici dolazili s raznoraznim ponudama. Zastupnik jedne slovenske tvrtke nudio je novac za svakog pacijenta kojem bih propisala njihov lijek; bio je samo jednom i nikad više. Istina, svojedobno sam pohodila nekoliko plaćenih kongresa i simpozija, no pošto sam počela istraživati i stekla uvid u razmjere i korijene korupcije, potpuno sam prestala odlaziti na takve, u suštini marketinške skupove. Od predstavnika medicinskog establišmenta često se može čuti da je suradnja s farmaceutskim kompanijama u medicinskoj edukaciji nužna zbog nestašice javnih izvora financiranja. To je potpuna neistina. Skromnijim planiranjem stručnih sastanaka i predavanja profesionalna izobrazba može se provoditi i uz mala sredstva. Sadržaj međunarodnih kongresa dostupan je na internetu, kao i stručni članci i časopisi koji se na jednostavan način mogu distribuirati liječnicima.
» Rekli ste da je ‘farmaceutski kompleks do te mjere ekspandirao da je potrošio bolesne ljude i sada ulazi među zdrave na način da ih pretvara u bolesne i na njima zarađuje”. Možete li mi malo elaborirati tu svoju izjavu.
- Do unatrag pedesetak godina farmaceutska je industrija mogla u isto vrijeme i zarađivati i liječiti ljude. Međutim, u zadnjih je nekoliko desetljeća na plodnom tlu medicine i zdravstva, gdje joj nitko nije postavio granice, toliko narasla da je te dvije zadaće postalo nemoguće pomiriti. Naprosto je došlo do „zasićenja tržišta“ bolesnih ljudi. Da bi se dalje zarađivalo, trebalo je krenuti među zdrave.
» Kojim je to sve modelima populacija zdravih ljudi pretvorena u korisnike farmakoterapije?
-Postoji više modela. Jedan od njih je koncept čimbenika rizika. Kolesterol je proglašen faktorom rizika za srčani udar, povišeni tlak za moždanu kap, šećer za otkazivanje bubrega i sljepoću... Ljudi s povišenim vrijednostima ovih parametara proglašavaju se rizičnima i nude im se lijekovi radi sprečavanja bolesti u budućnosti. Jasno je da visoki tlak i šećer treba liječiti; riječ je o stanjima koja stvaraju tegobe i tu smo na terenu tradicionalne medicine koja liječi ljude u patnji.
Međutim, na normalnim, prosječnim razinama ovih parametara, a naročito na niskim vrijednostima koje se u zadnje vrijeme nude kao ciljne, korist od liječenja je zanemariva ili ne postoji. Kliničkim smjernicama koje sustavno snižavaju normalne vrijednosti kolesterola, tlaka i u manjoj mjeri šećera, a koje bez znanstvenih uporišta formuliraju male skupine kliničara vezanih uz farmaceutsku industriju, dovedeni smo u situaciju da je danas u zemljama zapadne Europe 70-80 posto starijeg stanovništva podložno primjeni barem jednog preventivnog kardiovaskularnog preparata.
» Koji je model primijenjen u slučaju osteoporoze? Je li to doista izmišljena bolest?
- U slučaju osteoporoze primIjenjen je model po kojem je mladost proglašena zdravljem, a starost bolešću. Definicija bolesti kojom se danas služimo stvorena je tek 1994., i to na način da je za normalnu uzeta gustoća kostiju žene između 20 i 30 godina. Gubitak kalcija fiziološki je proces vezan uz starenje i ovakva je kontroverzna definicija dovela do toga da žene u pedesetoj imaju značajnu šansu da im se „otkrije“ osteopenija, a one u sedamdesetoj osteoporoza. Mogu se složiti s time da je legitimno i ispravno nastojati odgoditi starost i njezine manifestacije, ma koliko ona bila fiziološka. Međutim, lijekovi koji nam se za to na ovom području nude upitne su učinkovitosti i nisu bez nuspojava.
» Imamo li još primjera ‘izmišljenih’ bolesti?
- Naravno. Bolesti se izmišljaju na način da se (kvazi)znanstvenim istraživanjima dokaže učinak farmaceutskog preparata u određenim stanjima. To mogu biti fiziološka ili granična stanja i prolazni poremećaji. Onda se ona proglase bolestima. Primjeri – menopauza, „premenstrualni sindrom“, erektilna disfunkcija (spolne poteškoće u muškaraca). Od Helicobactera pylori, bakterije koja živi u sluznici želuca 60 posto ljudi, početkom devedesetih godina stvorena je nova bolest; nova klasa lijekova u vezi s tim do kraja devedesetih postala je jedna od najpropisivanijih. Od čitavog niza novostvorenih psihijatrijskih oboljenja spomenut ću samo socijalnu fobiju – strah od javnog nastupa; liječi se antidepresivima. Proizvođači preparata za rast kose i ćelavost nastoje proglasiti bolešću; moglo bi se dogoditi da uskoro osvane pod nekom šifrom u klasifikaciji kožnih oboljenja.
» Rekli ste da su uz pomoć utjecajnih, ali i podmićenih znanstvenika i liječnika proširili granice bolesti, kao i indikacije za lijekove. Može li detaljnije objašnjenje?
- Scenarij je sličan već opisanom. U istraživanjima plaćenim od farmaceutskih kompanija znanstvenici „nađu“ da pripravak djeluje i u blagim ili povremenim formama bolesti. Onda odbor eksperata s platnog popisa tih istih kompanija i te oblike bolesti koji se ranije nisu liječili, proglasi patološkima i podložnima terapiji. Na taj način proširene su granice bolesti poput astme i depresije. Širenje indikacija za lijekove ostvaruje se na sličan način, kad istraživanja „dokažu“ učinak preparata u novim stanjima i na novim populacijama. Lijekovi za kolesterol u desetak su godina od pripravaka indiciranih u uskim skupinama srčanih bolesnika, prerasli u antiaterosklerotske lijekove koje se može uvesti većini ljudi iznad pedesete. Antidepresivi, nekad davani samo za teže oblike depresije, danas imaju i do dvanaest indikacija koje uključuju i blaže anksiozne poremećaje.
» Možete li mi navesti za koje bolesti se najčešće propisuju nepotrebni lijekovi?
- U prvom redu za kardiovaskularne bolesti. Na tom se polju naročito afirmirao koncept prevencije, pa se, s ciljem sprečavanja bolesti poput srčanog i moždanog udara, velike količine lijekova daju širokoj populaciji zdravih ljudi. Primjeri – lijekovi za snižavanje masnoće, šećera u krvi i krvnog tlaka, neki pripravci protiv zgrušavanja (npr. aspirin); učinak – skroman ili nepostojeći. Na području psihijatrije društvene i interpersonalne teškoće pretvorene su u medicinske, podložne farmakoterapiji i drugim medicinskim postupcima koji ih, naravno, ne mogu riješiti.
» Što je s depresijom?
- Depresija je tipični primjer medikalizacije; od razmjerno rijetke psihijatrijske bolesti, u dvadesetak je godina „narasla“ do jednog od najvećih globalnih zdravstvenih problema. Usporedno s tim rasla je i potrošnja antidepresiva; djelotvornost (osim u teškim slikama depresije) – na razini placeba (tableta s brašnom ili šećerom).
» A s liječenjem tumora?
- Na području onkologije, odnosno liječenja raka, često se primjenjuje beskorisna kemoterapija, ne samo zbog pritiska farmaceutske industrije nego i stoga što se bolesniku i obitelji želi ostaviti nada i dojam da se još nešto radi i poduzima.
» Možete li mi se osvrnuti i na skupe, a ponekad i nepotrebne pretrage poput “svemogućih” dijagnostičkih slikovnih prikaza (rendgen, ultrazvučne pretrage, color doppler, magnetska rezonancija i kompjutorizirana tomografija)...
- Ono što vrijedi za lijekove, u značajnoj se mjeri može reći i za dijagnostičke pretrage. Pod pritiskom proizvođača medicinskih aparata, potrošnog materijala, biokemijskih i drugih testova i reagencija, u primjenu ulaze postupci čija je svrhovitost nerijetko upitna. Premda je razvoj medicinske tehnologije na području dijagnostike donio i neupitnu dobrobit, sustav njezine evaluacije krajnje je neadekvatan, ako uopće postoji. Kritični i odgovorni medicinski stručnjaci upozoravaju na to da neke od pretraga ne predstavljaju ništa više od „još jedne lijepe slike“, i ne samo da ne poboljšavaju ishod liječenja već mogu nanijeti štetu.
» Imate li neke konkretne primjere?
- Za primjer se može uzeti CT koronarografija koja se i u nas izvodi u nekim privatnim poliklinikama. No pretjeruje se i s puno manje sofisticiranom dijagnostikom. Ovoliki broj laboratorijskih pretraga sasvim sigurno nije potreban, kao ni rendgensko snimanje pluća prije svake operacije; „doppler“ vratnih i nožnih arterija ordinira se prečesto, bez stvarnih kliničkih indikacija; denzitometrija je u načelu nepotrebna dijagnostička metoda. Naročito je sporan probir, odnosno potraga za rizičnim osobama i onima u početnoj fazi bolesti.
Dok se probir ginekološkog karcinoma jednostavnim i razmjerno pouzdanim Papa-testom može smatrati primjerom korisnog skrininga, istraživanja su pokazala da je mamografija u smislu probira raka dojke gotovo beskorisna, a PSA u smislu probira raka prostate vrlo problematičan. Skrining karcinoma debelog crijeva koji se u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina provodi kao Nacionalni program, konzumirao je ogromna sredstva i kadrovske resurse (kolonoskopija) bez jasnog vrednovanja rezultata, odnosno koristi.
» Ima li u medicini nepotrebnih kirurških zahvata?
- Sasvim sigurno. Široka dijagnostička obrada i probir rezultiraju i značajnim brojem lažno pozitivnih nalaza, pa se pacijenti podvrgavaju nepotrebnim kirurškim zahvatima koji su nekad povezani s ozbiljnim komplikacijama; primjer – nepotrebne operacije kvržica u dojci. Proizvođači umjetnih zglobova, ortopedskih vijaka i pločica, srčanih elektrostimulatora i stentova, umjetnih pužnica, kirurških instrumenata – svi su oni zainteresirani za što više operacija. Pritom se nerijetko radi o novim, nedovoljno ispitanim proizvodima, pa se onda dogodi da 93.000 ljudi širom svijeta, od kojih tristotinjak u nas, mora eksplantirati (izvaditi) nedavno ugrađene skupe, „najnovije i najbolje“ proteze kuka jer se naknadno našlo da su štetne za zdravlje.
I liječnici su motivirani za promicanje nove tehnologije jer na njezinoj primjeni, odnosno uvođenju u zdravstveni sustav, izgrađuju svoje profesionalne karijere i prestiž. U SAD-u je u tijeku suđenje liječnicima koji su nepotrebno ugrađivali stentove (intravaskularne proteze) u srčane arterije svojih bolesnika. U svemu tome nije bez značenja agresivni mentalni sklop modernog liječnika, koji je sve manje vođen idejom dobrobiti bolesnika, a sve češće gleda što bi se s njime još moglo učiniti. Brojne su žene s indikacijom za vađenje maternice ginekolozi uvjerili da im ne trebaju ni jajnici, pa su nakon operacije ostale i bez zdravih, nerijetko još funkcionalnih jajnika.
» Što s pripravcima, dodacima prehrani koji se reklamiraju i prodaju u ljekarnama? Kolika je njihova učinkovitost?
- Kad je gotovo polovina onoga što se propisuje na recept bekorisno, možete misliti koliko je toga nepotrebnog izvan sustava zdravstvnog osiguranja! Da bi dodatak hrani, odnosno pomoćno ljekovito sredstvo dobili dozvolu za promet, moraju zadovoljiti kriterij neškodljivosti; učinkovitost nitko ne ispituje. Stoga je većina tvrdnji o korisnosti tih pripravaka bez ikakavog znanstvenog uporišta, a te lažne tvrdnje vrlo se rijetko sankcioniraju. Proizvođači zlorabe naivnost i povjerenje kupaca.
Žao mi je umirovljenika koji nemali dio svojih penzija nepotrebno ostavljaju u ljekarnama. Ja svojim pacijentima savjetujem da primjenjuju samo preparate za koje su se osobno osvjedočili da im koriste, i to ako unutar zdravstvenog sustava nisu pronašli rješenje za svoju zdravstvenu tegobu. Ako nemaju smetnji, ne bi trebali nasjedati na uvjeravanja o preventivnim i zaštitnim svojstvima kojekakvih pripravaka. Inače, jako mi smeta ona – „za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ...“ Liječnici malo znaju o tim preparatima i nisu dužni o njima informirati bolesnike. Imaju dovoljno drugog posla.
» Što mislite o vračarama na televizijama koje ljude u nevolji zovu u noćnim satima, a onda im ovi pretkazuju tok bolesti i slično. Bi li takve emisije trebalo zabraniti?
-Medicina je iznimno plodno tlo za prevarante i manipulatore, kako za one motivirane lakom zaradom, tako i za one s mesijanskim porivima i ambicijama. Drske prijevare i krajnje neetična iznuđivanja trebalo bi zabraniti i kažnjavati. Međutim, regulacija na širokom području tzv. alternativne/komplementarne medicine, koja je bez daljnjega potrebna, ne bi se trebala temeljiti na zabranama i sankcijama. Na tom području ima objektivno djelotvornih terapijskih metoda (dijagnostičke su upitne i tu bi se trebalo držati službene medicine), a i kad nema strogo znanstveno dokazive koristi, ostaje placebo učinak koji nipošto ne treba odbaciti.
Ne slažem se s dogmatičnim stavom ortodoksnih znanstvenika i liječnika koji „alternativcima“ odriču pravo liječenja, to više što je znanost na koju se pozivaju prepuna ograničenja i zloporaba, a suvremena medicina sve manje ispunjava očekivanja ljudi. Bilo bi pametnije i poštenije da svi mi „usustavljeni“ znanstvenici i liječnici najprije pometemo pred vlastitim vratima, tj. da se oslobodimo nadriliječništva koje sami prakticiramo, kao i tehnokratsko-birokratskog mentaliteta koji smo prigrlili.
SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS
utorak, 17. prosinca 2013.
BADEM
Najzdravije namirnice svijeta: badem
Iako se uvriježilo mišljenje da spada u grupu orašastih plodova, badem (lat. Prunus amygdalus) je zapravo član skupine koštuničavog voća.
U tom je smislu blizak srodnik šljive, višnje, marelice i breskve.
Badem je oduvijek bio vrlo cijenjen zbog svojih velikih blagodati po zdravlje te se njegov uzgoj proširio i po Sredozemlju.
U 18. stoljeću španjolski misionari su ga donijeli u Kaliforniju, koja je u međuvremenu postala jedan od najvećih proizvođača badema u svijetu.
Postoje dvije vrste badema: slatki badem (Prunus amygdalis dulcis) – to je badem koji skoro svakodnevno konzumiramo - i gorki badem (Prunus amygdalis amara).
Gorki badem izgledom je nešto širi i kraći od slatkog, ali je gorak i stoga nije jestiv. Međutim gorki badem je odličan izvor vitamina B17.
Posvetit ćemo se slatkom bademu i njegovim brojnim nutricionističkim i zdravstvenim blagodatima.
Badem - riznica vitamina i minerala
Bademi su korisna i zdrava namirnica, koja sadrži veliki dio dnevno preporučene količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina.
Sto grama badema sadrži 22g ugljikohidrata od čega 12g dijetalnih vlakana, što je 49% potrebnih vlakana dnevno.
Dijetalna vlakna nedostaju većini ljudi koji se hrane klasičnom zapadnjačkom prehranom.
Iznimno su važna za redovitu probavu te služe kao hrana dobrim bakterijama - probioticima - u našem probavnom sustavu.
U 100 grama badema nalazimo 21 gram bjelančevina, što je 42% od dnevne preporučene količine za odraslu osobu.
Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100 grama badema sadrži 49 grama masti, od kojih su 31 gram mononezasićene masne kiseline, a 12 grama polinezasićene masne kiseline.
Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina. U 100 grama badema nalazimo...
140% preporučene dnevne količine mangana
75% magnezija
60% bakra
50% fosfora
130% vitamina E
51% riboflavina (B2)
Prevencija srčanog udara
Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara.
Više je studija utvrdilo da svakodnevna konzumacija badema dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30 i 45%.
Prema tim istraživanjima, izbacite li dio nezdravih, zasićenih masnoća iz mesa i mlijeka i zamijenite ih odgovarajućim količinama korisnih masnoća iz badema, rizik od srčanog udara smanjuje se za 45 posto.
Za ovo možda nisu zaslužne samo mononezasićene masne kiseline, već njihova kombinacija s vitaminom E te mineralima kojima je badem bogat.
Također, dokazano je da navedena kombinacija masnih kiselina, vitamina i minerala u bademima pomaže u smanjenju loših LDL masnoća za 8 do 12%.
Kontrola šećera u krvi
Nekoliko je istraživanja napravljeno s ciljem da se utvrdi utjecaj badema na razinu šećera u krvi.
Kao što je poznato, prehrana koja se temelji na namirnicama s visokim glikemijskim indeksom, poput šećera i bijelog brašna, snažno podiže količinu šećera u krvi.
Neprekidno hranjenje takvim tipom namirnica jedan je od uzroka dijabetesa i pretilosti.
Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90 grama badema dnevno zajedno s hranom visokog glikemijskog indeksa smanjuje glikemijski indeks obroka i razinu šećera u krvi.
Drugim riječima, badem korigira naglo povećanje šećera u krvi i negativne posljedice po organizam koje ono donosi.
Ako vam bademi stvaraju probavne probleme, iskušajte trik s namakanjem badema u vodi preko noći. Na taj se način aktiviraju enzimi u bademu pa je lakše probavljiv.
Antioksidansi u bademu
Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale.
Oni su u zadnje vrijeme prepoznati kao uzročnik sve više bolesti pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose, potrebni su vam antioksidansi.
Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći, a badem sadrži velike količine tog vitamina.
Sto grama badema donosi čak 131% dnevno potrebnog vitamina E.
Kožica badema sadrži 20 flavonoida, koji sinergijski djeluju s vitaminom E i udvostručuju ukupno antioksidativno djelovanje badema.
To je još jedan od razloga zašto valja koristiti hranu umjesto pojedinačnih dodataka prehrani.
Ljekovito djelovanje badema:
štiti od moždanog i srčanog udara
alkalizira organizam
regulira razinu šećera u krvi
pomaže kod žgaravice
poboljšava rad živčanog sustava
smanjuje razinu lošeg kolesterola
poboljšava moždane funkcije
štiti od slobodnih radikala
potpomaže mršavljenju
sprječava nastanak žučnih kamenaca
odličan izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala
Recepti
Bademovo mlijeko
Bademovo mlijeko izvrstan je i zdrav napitak, pogotovo ako imate problema s laktozom iz kravljeg mlijeka.
Sastojci
1 čaša badema
4-5 čaša vode
malo meda ili agava sirupa, po želji
Priprema
Bademe ostavite namočene u vodi preko noći. Ujutro ocijedite i stavite ih u blender.
Dodajte vodu i blendajte u nekoliko navrata sve dok bademi ne budu skroz sitni. Sve to dobro procijedite kroz gazu i zasladite (po želji).
Bademovo mlijeko je gotovo!
Maslac od badema
Maslac od badema jednostavno je napraviti, no trebat će vam malo strpljenja.
Stavite 1-2 čaše badema u blender. Možete dodati žlicu-dvije maslinovog ulja i malo soli.
Cijeli postupak trajat će 10 do 12 minuta, tako da ćete više puta morati isključivati i uključivati blender.
Meljite badem sve dok ne poprimi strukturu malaca.
Gdje kupiti i kako čuvati bademe
Danas nije nikakav problem pronaći bademe, jer ih ima u gotovo svakoj većoj trgovini s prehrambenim artiklima kao i u trgovinama zdravom hranom.
Bademe ćete uglavnom naći bez ljuske. Ako se dobro čuvaju, to ne bi trebao biti nikakav problem.
Kod kupovine badema pripazite da se ne savijaju pod pritiskom prstiju te da imaju slatkast miris.
Gorak i oštar miris je znak da je badem pokvaren.
Čuvajte badem u hermetički zatvorenim posudama na tamnom i hladnijem mjestu.
Možete ga čuvati u hladnjaku, a ako ga stavite u zamrzivač može potrajati i do godinu dana.
Bademe možete kupiti oljuštene i s kožicom. Kožica sadrže flavonoide i samim tim je vrlo zdrava pa je nemojte izbjegavati, ako vam ne stvara probleme.
Iako se uvriježilo mišljenje da spada u grupu orašastih plodova, badem (lat. Prunus amygdalus) je zapravo član skupine koštuničavog voća.
U tom je smislu blizak srodnik šljive, višnje, marelice i breskve.
Badem je oduvijek bio vrlo cijenjen zbog svojih velikih blagodati po zdravlje te se njegov uzgoj proširio i po Sredozemlju.
U 18. stoljeću španjolski misionari su ga donijeli u Kaliforniju, koja je u međuvremenu postala jedan od najvećih proizvođača badema u svijetu.
Postoje dvije vrste badema: slatki badem (Prunus amygdalis dulcis) – to je badem koji skoro svakodnevno konzumiramo - i gorki badem (Prunus amygdalis amara).
Gorki badem izgledom je nešto širi i kraći od slatkog, ali je gorak i stoga nije jestiv. Međutim gorki badem je odličan izvor vitamina B17.
Posvetit ćemo se slatkom bademu i njegovim brojnim nutricionističkim i zdravstvenim blagodatima.
Badem - riznica vitamina i minerala
Bademi su korisna i zdrava namirnica, koja sadrži veliki dio dnevno preporučene količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina.
Sto grama badema sadrži 22g ugljikohidrata od čega 12g dijetalnih vlakana, što je 49% potrebnih vlakana dnevno.
Dijetalna vlakna nedostaju većini ljudi koji se hrane klasičnom zapadnjačkom prehranom.
Iznimno su važna za redovitu probavu te služe kao hrana dobrim bakterijama - probioticima - u našem probavnom sustavu.
U 100 grama badema nalazimo 21 gram bjelančevina, što je 42% od dnevne preporučene količine za odraslu osobu.
Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100 grama badema sadrži 49 grama masti, od kojih su 31 gram mononezasićene masne kiseline, a 12 grama polinezasićene masne kiseline.
Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina. U 100 grama badema nalazimo...
140% preporučene dnevne količine mangana
75% magnezija
60% bakra
50% fosfora
130% vitamina E
51% riboflavina (B2)
Prevencija srčanog udara
Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara.
Više je studija utvrdilo da svakodnevna konzumacija badema dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30 i 45%.
Prema tim istraživanjima, izbacite li dio nezdravih, zasićenih masnoća iz mesa i mlijeka i zamijenite ih odgovarajućim količinama korisnih masnoća iz badema, rizik od srčanog udara smanjuje se za 45 posto.
Za ovo možda nisu zaslužne samo mononezasićene masne kiseline, već njihova kombinacija s vitaminom E te mineralima kojima je badem bogat.
Također, dokazano je da navedena kombinacija masnih kiselina, vitamina i minerala u bademima pomaže u smanjenju loših LDL masnoća za 8 do 12%.
Kontrola šećera u krvi
Nekoliko je istraživanja napravljeno s ciljem da se utvrdi utjecaj badema na razinu šećera u krvi.
Kao što je poznato, prehrana koja se temelji na namirnicama s visokim glikemijskim indeksom, poput šećera i bijelog brašna, snažno podiže količinu šećera u krvi.
Neprekidno hranjenje takvim tipom namirnica jedan je od uzroka dijabetesa i pretilosti.
Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90 grama badema dnevno zajedno s hranom visokog glikemijskog indeksa smanjuje glikemijski indeks obroka i razinu šećera u krvi.
Drugim riječima, badem korigira naglo povećanje šećera u krvi i negativne posljedice po organizam koje ono donosi.
Ako vam bademi stvaraju probavne probleme, iskušajte trik s namakanjem badema u vodi preko noći. Na taj se način aktiviraju enzimi u bademu pa je lakše probavljiv.
Antioksidansi u bademu
Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale.
Oni su u zadnje vrijeme prepoznati kao uzročnik sve više bolesti pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose, potrebni su vam antioksidansi.
Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći, a badem sadrži velike količine tog vitamina.
Sto grama badema donosi čak 131% dnevno potrebnog vitamina E.
Kožica badema sadrži 20 flavonoida, koji sinergijski djeluju s vitaminom E i udvostručuju ukupno antioksidativno djelovanje badema.
To je još jedan od razloga zašto valja koristiti hranu umjesto pojedinačnih dodataka prehrani.
Ljekovito djelovanje badema:
štiti od moždanog i srčanog udara
alkalizira organizam
regulira razinu šećera u krvi
pomaže kod žgaravice
poboljšava rad živčanog sustava
smanjuje razinu lošeg kolesterola
poboljšava moždane funkcije
štiti od slobodnih radikala
potpomaže mršavljenju
sprječava nastanak žučnih kamenaca
odličan izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala
Recepti
Bademovo mlijeko
Bademovo mlijeko izvrstan je i zdrav napitak, pogotovo ako imate problema s laktozom iz kravljeg mlijeka.
Sastojci
1 čaša badema
4-5 čaša vode
malo meda ili agava sirupa, po želji
Priprema
Bademe ostavite namočene u vodi preko noći. Ujutro ocijedite i stavite ih u blender.
Dodajte vodu i blendajte u nekoliko navrata sve dok bademi ne budu skroz sitni. Sve to dobro procijedite kroz gazu i zasladite (po želji).
Bademovo mlijeko je gotovo!
Maslac od badema
Maslac od badema jednostavno je napraviti, no trebat će vam malo strpljenja.
Stavite 1-2 čaše badema u blender. Možete dodati žlicu-dvije maslinovog ulja i malo soli.
Cijeli postupak trajat će 10 do 12 minuta, tako da ćete više puta morati isključivati i uključivati blender.
Meljite badem sve dok ne poprimi strukturu malaca.
Gdje kupiti i kako čuvati bademe
Danas nije nikakav problem pronaći bademe, jer ih ima u gotovo svakoj većoj trgovini s prehrambenim artiklima kao i u trgovinama zdravom hranom.
Bademe ćete uglavnom naći bez ljuske. Ako se dobro čuvaju, to ne bi trebao biti nikakav problem.
Kod kupovine badema pripazite da se ne savijaju pod pritiskom prstiju te da imaju slatkast miris.
Gorak i oštar miris je znak da je badem pokvaren.
Čuvajte badem u hermetički zatvorenim posudama na tamnom i hladnijem mjestu.
Možete ga čuvati u hladnjaku, a ako ga stavite u zamrzivač može potrajati i do godinu dana.
Bademe možete kupiti oljuštene i s kožicom. Kožica sadrže flavonoide i samim tim je vrlo zdrava pa je nemojte izbjegavati, ako vam ne stvara probleme.
HIMALAJSKA SOL
Himalajska sol - najzdravija sol na zemlji
Sigurno ste puno puta čuli o tome kako je sol nezdrava.
Međutim, naš organizam ne može živjeti bez soli. Koju sol onda trebamo unositi, i u kojim količinama?
Sol ili natrijev klorid (NaCl) vrši važnu ulogu u fiziološkim procesima i neophodna je za život i zdravlje.
Sve tjelesne tekućine – krv, znoj, slina i suze su slane.
Naše tijelo ne može proizvesti sol pa je moramo unositi preko hrane.
Nedostatak soli unosi kemijsku neravnotežu u organizam. Bez soli, naš mišićni i živčani sustav prestao bi funkcionirati.
Ipak, nije svejedno kakvu sol konzumiramo. Postoji velika razlika između prerađene (rafinirane) i prirodne soli.
Rafinirana sol je štetna
U svakodnevnoj uporabi najčešće koristimo rafiniranu (kuhinjsku) sol čija je kemijska struktura tijekom procesa prerade i sušenja na visokim temperaturama promijenjena.
Takva sol više ne sadrži vrijedne elemente i minerale, te u konačnici organizmu donosi više štete nego koristi.
Kuhinjska sol sastoji se od 97,5% natrijevog klorida i dodataka poput joda, te različitih kemikalija, između ostalog i aluminija kojem je svrha sol očuvati suhom.
Aluminij je toksični metal koji se povezuje s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolešću.
Velik udio natrija u kuhinjskoj soli također uvelike šteti organizmu.
Osim što oslabljuje imunitet, pretjerana upotreba rafinirane soli povezuje se s...
visokim tlakom
bolestima srca
bubrežnim i želučanim oboljenjima
žučnim i bubrežnim kamencima
osteoporozom
reumatskim oboljenjima
nastankom celulita
Dakako, sol nam je potrebna, no ne bilo koja, nego samo ona koja nije upropaštena procesom prerade i nepotrebnim dodacima.
Zdravija alternativa
Nerafinirana morska ili kamena sol su bolji izbor - pod uvjetom da se koriste u razumnim količinama.
Naime, bilo kakva sol, uključujući i prirodnu, nanijet će štetu organizmu budemo li hranu koju jedemo previše solili.
Ipak, i među prirodnim solima postoji velika razlika.
Morska sol zahvaljujući sve većem zagađenju mora, više nije toliko zdrava.
Iz tog razloga većinom se pročišćava i dolazi na stol kao rafinirana.
Usto, neovisno o tome što sastoji vrijedne minerale i elemente u tragovima, pod mikroskopom je vidljivo da morska sol ima nepravilnu kristalnu strukturu, odvojenu od prirodnih elemenata.
Zbog toga naš organizam nema puno koristi od vrijednih sastojaka morske soli.
Naime, tijelo mora uložiti veliku energiju da bi ih apsorbiralo. Korist od morske soli stoga je zapravo mala u odnosu na utrošak energije.
Slično je i s kamenom soli, čija je kristalna struktura također nepravilna pa s biofizičkog i biokemijskog stajališta nemamo puno koristi od vrijednih elemenata koji se u njoj nalaze.
Ono što soli omogućuje pravilnu kristalnu strukturu je vremenski dugotrajan, uporan tektonski pritisak.
Drugim riječima, jedini način da uz natrijev klorid – što sol u osnovi jest - u organizam unesemo i brojne vrijedne elemente, jest uporaba soli uravnotežene kristalne strukture.
Himalajska sol
Himalajska sol je jedina sol koja ima savršenu kristalnu strukturu.
Iz takve kristalne strukture naše tijelo bez velikog napora može lako i jednostavno apsorbirati sve vrijedne minerale i elemente u tragovima.
Himalajska sol je ujedno i najčišća sol na svijetu te posjeduje 84 minerala i elementa istovjetnih onima u ljudskom tijelu.
Dostatna količina minerala, elemenata u tragovima i elektrolita nužna je za očuvanje zdravlja.
Bilo njihov nedostatak ili neuravnoteženi unos uzrokuje promjene u tjelesnim funkcijama, zbog čega 'obična' sol i jest nezdrava.
Takva sol za razliku od himalajske između ostalog ne sadrži nimalo elektrolita poput kalija, kalcija i magnezija koje gubimo primjerice pojačanim znojenjem tijekom velikih vrućina, tjelovježbe ili bolesti.
Himalajska sol pripada u skupinu kamenih soli, no za razliku od ostalih, nastala je pod golemim tektonskim pritiskom u trajanju od 250 milijuna godina.
Podrijetlom iz pramora, potpuno ekološki čistog sustava, dobiva se u podnožju Himalaje.
Ručno se melje, pere i suši na suncu, čime su u potpunosti očuvani svi njezini vrijedni sastojci.
Bijelo zlato
Tradicionalno, himalajska sol smatrala se rezerviranom za kraljeve i od davnina je na glasu kao bijelo zlato.
Najkvalitetnije gromade melju se u jestivu sol.
Krupnije mljevena, koristi se u kupkama i različitim tretmanima.
Pokazala se vrlo učinkovitom u liječenju reume, astme, alergija i različitih kožnih bolesti.
Može se koristiti i za inhalaciju, primjerice, kod problema sa sinusima, upale grla, astme ili bronhitisa.
Himalajska sol prepoznatljiva je po toplim nijansama ružičaste boje – što je ujedno i znak da je bogata različitim mineralima.
Ustanovljeno je da zagrijavanjem ionizira zrak čineći ga čišćim i zdravijim, zbog čega se od pojedinih komada himalajske soli izrađuju popularne svjetiljke i svijećnjaci.
Također, drži se da eliminira štetna elektromagnetska zračenja pa je takve svjetiljke preporučljivo držati kraj televizora i računala.
Konzumiranje prirodne, cjelovite soli poput himalajske blagotvorno djeluje na kompletan organizam.
Smatra se da himalajska sol...
regulira razinu vode u organizmu
opskrbljuje organizam vrijednim nutrijentima
izbacuje višak kiseline iz stanica
prirodni je antihistaminik
čisti pluća, podupire zdravu dišnu funkciju
umanjuje začepljenje sinusa
regulira probavu
jača libido
pomaže apsorpciji hrane u crijevima
uravnotežuje razinu šećera u krvi
regulira rad srca i krvni tlak
čuva zdravlje krvnih žila
štiti bubrege i žučni mjehur
pomaže opuštanju i zdravom snu
sprječava grčenje mišića i održava kosti čvrstima
pomlađuje organizam
Sigurno ste puno puta čuli o tome kako je sol nezdrava.
Međutim, naš organizam ne može živjeti bez soli. Koju sol onda trebamo unositi, i u kojim količinama?
Sol ili natrijev klorid (NaCl) vrši važnu ulogu u fiziološkim procesima i neophodna je za život i zdravlje.
Sve tjelesne tekućine – krv, znoj, slina i suze su slane.
Naše tijelo ne može proizvesti sol pa je moramo unositi preko hrane.
Nedostatak soli unosi kemijsku neravnotežu u organizam. Bez soli, naš mišićni i živčani sustav prestao bi funkcionirati.
Ipak, nije svejedno kakvu sol konzumiramo. Postoji velika razlika između prerađene (rafinirane) i prirodne soli.
Rafinirana sol je štetna
U svakodnevnoj uporabi najčešće koristimo rafiniranu (kuhinjsku) sol čija je kemijska struktura tijekom procesa prerade i sušenja na visokim temperaturama promijenjena.
Takva sol više ne sadrži vrijedne elemente i minerale, te u konačnici organizmu donosi više štete nego koristi.
Kuhinjska sol sastoji se od 97,5% natrijevog klorida i dodataka poput joda, te različitih kemikalija, između ostalog i aluminija kojem je svrha sol očuvati suhom.
Aluminij je toksični metal koji se povezuje s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolešću.
Velik udio natrija u kuhinjskoj soli također uvelike šteti organizmu.
Osim što oslabljuje imunitet, pretjerana upotreba rafinirane soli povezuje se s...
visokim tlakom
bolestima srca
bubrežnim i želučanim oboljenjima
žučnim i bubrežnim kamencima
osteoporozom
reumatskim oboljenjima
nastankom celulita
Dakako, sol nam je potrebna, no ne bilo koja, nego samo ona koja nije upropaštena procesom prerade i nepotrebnim dodacima.
Zdravija alternativa
Nerafinirana morska ili kamena sol su bolji izbor - pod uvjetom da se koriste u razumnim količinama.
Naime, bilo kakva sol, uključujući i prirodnu, nanijet će štetu organizmu budemo li hranu koju jedemo previše solili.
Ipak, i među prirodnim solima postoji velika razlika.
Morska sol zahvaljujući sve većem zagađenju mora, više nije toliko zdrava.
Iz tog razloga većinom se pročišćava i dolazi na stol kao rafinirana.
Usto, neovisno o tome što sastoji vrijedne minerale i elemente u tragovima, pod mikroskopom je vidljivo da morska sol ima nepravilnu kristalnu strukturu, odvojenu od prirodnih elemenata.
Zbog toga naš organizam nema puno koristi od vrijednih sastojaka morske soli.
Naime, tijelo mora uložiti veliku energiju da bi ih apsorbiralo. Korist od morske soli stoga je zapravo mala u odnosu na utrošak energije.
Slično je i s kamenom soli, čija je kristalna struktura također nepravilna pa s biofizičkog i biokemijskog stajališta nemamo puno koristi od vrijednih elemenata koji se u njoj nalaze.
Ono što soli omogućuje pravilnu kristalnu strukturu je vremenski dugotrajan, uporan tektonski pritisak.
Drugim riječima, jedini način da uz natrijev klorid – što sol u osnovi jest - u organizam unesemo i brojne vrijedne elemente, jest uporaba soli uravnotežene kristalne strukture.
Himalajska sol
Himalajska sol je jedina sol koja ima savršenu kristalnu strukturu.
Iz takve kristalne strukture naše tijelo bez velikog napora može lako i jednostavno apsorbirati sve vrijedne minerale i elemente u tragovima.
Himalajska sol je ujedno i najčišća sol na svijetu te posjeduje 84 minerala i elementa istovjetnih onima u ljudskom tijelu.
Dostatna količina minerala, elemenata u tragovima i elektrolita nužna je za očuvanje zdravlja.
Bilo njihov nedostatak ili neuravnoteženi unos uzrokuje promjene u tjelesnim funkcijama, zbog čega 'obična' sol i jest nezdrava.
Takva sol za razliku od himalajske između ostalog ne sadrži nimalo elektrolita poput kalija, kalcija i magnezija koje gubimo primjerice pojačanim znojenjem tijekom velikih vrućina, tjelovježbe ili bolesti.
Himalajska sol pripada u skupinu kamenih soli, no za razliku od ostalih, nastala je pod golemim tektonskim pritiskom u trajanju od 250 milijuna godina.
Podrijetlom iz pramora, potpuno ekološki čistog sustava, dobiva se u podnožju Himalaje.
Ručno se melje, pere i suši na suncu, čime su u potpunosti očuvani svi njezini vrijedni sastojci.
Bijelo zlato
Tradicionalno, himalajska sol smatrala se rezerviranom za kraljeve i od davnina je na glasu kao bijelo zlato.
Najkvalitetnije gromade melju se u jestivu sol.
Krupnije mljevena, koristi se u kupkama i različitim tretmanima.
Pokazala se vrlo učinkovitom u liječenju reume, astme, alergija i različitih kožnih bolesti.
Može se koristiti i za inhalaciju, primjerice, kod problema sa sinusima, upale grla, astme ili bronhitisa.
Himalajska sol prepoznatljiva je po toplim nijansama ružičaste boje – što je ujedno i znak da je bogata različitim mineralima.
Ustanovljeno je da zagrijavanjem ionizira zrak čineći ga čišćim i zdravijim, zbog čega se od pojedinih komada himalajske soli izrađuju popularne svjetiljke i svijećnjaci.
Također, drži se da eliminira štetna elektromagnetska zračenja pa je takve svjetiljke preporučljivo držati kraj televizora i računala.
Konzumiranje prirodne, cjelovite soli poput himalajske blagotvorno djeluje na kompletan organizam.
Smatra se da himalajska sol...
regulira razinu vode u organizmu
opskrbljuje organizam vrijednim nutrijentima
izbacuje višak kiseline iz stanica
prirodni je antihistaminik
čisti pluća, podupire zdravu dišnu funkciju
umanjuje začepljenje sinusa
regulira probavu
jača libido
pomaže apsorpciji hrane u crijevima
uravnotežuje razinu šećera u krvi
regulira rad srca i krvni tlak
čuva zdravlje krvnih žila
štiti bubrege i žučni mjehur
pomaže opuštanju i zdravom snu
sprječava grčenje mišića i održava kosti čvrstima
pomlađuje organizam
nedjelja, 15. prosinca 2013.
RECITE NE CJEPIVIMA
Cjepiva ne izazivaju samo autizam, paralize, autoimune bolesti, multiplu sklerozu, lupus, distrofiju, hiperaktivnost i smanjenje inteligencije djece vec i strabizam i skoliozu i mnoge druge probleme u malim životima naše dječice. Recimo svi NE CJEPIVIMA, najvecem otrovu u povijesti civilizacije!
Dr Andrew Moulden pokazuje na fotografijama djecu koja zbog oštećenja mozga dobijaju paralizu, strabizam, skoliozu...
dr Sladjana Velkov
http://www.youtube.com/watch?v=32D_nIGtSnw
http://www.youtube.com/watch?v=KGacmfbZYEQ
http://www.youtube.com/watch?v=bZHFzzyWyMI
http://www.youtube.com/watch?v=j5667Xv3-V4
http://www.youtube.com/watch?v=IC4c5UdYPUk
http://www.youtube.com/watch?v=58KLLm1q0_Y
http://www.youtube.com/watch?v=8hUOVChsJ9w
http://www.youtube.com/watch?v=yHBwyNYJUYM
http://www.youtube.com/watch?v=0Wgyzh3KwaI
http://www.youtube.com/watch?v=eE8IN-G_QAo
Apel hrvatske znanstvenice: 'Prestanite cijepiti hrvatsku djecu i ukinite prisilno cijepljenje'
"Trebalo bi biti svima jasno da uistinu dobrom proizvodu nisu potrebne totalitarne i radikalne mjere da bi se pučanstvo tobože "uvjerilo" u njihovu "neupitnu" dobit. Argument prisilnog cijepljenja uz prijetnju novčane kazne nema nikakvu znanstvenu ni etičku bazu", upozorava priznata znanstvenica Lucija Tomljenović.
Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija. Njezino istraživanje usredotočeno je na objašnjavanje mehanizama kojima cjepiva i njihovi adjuvansi (kemijski dodaci cjepivima) mogu izazvati neurološke i autoimune bolesti. Također radi na razvijanju novih protokola temeljenih na biomarkerima koji bi omogućili utvrđivanje moguće povezanosti ozbiljnih, štetnih pojava nakon cijepljenja sa samim cijepljenjem. Ova odlučna znanstvenica 2. prosinca 2013., poslala je pismenu poruku potpore ukidanju prisilnog cijepljenja djece u Hrvatskoj po uzoru na ostale demokratske zemlje u zapadnom svijetu.
- Argument prisilnog cijepljenja uz prijetnju novčane kazne nema nikakvu znanstvenu ni etičku bazu. Sasvim je sigurno da cjepiva kao i svi ostali lijekovi mogu prouzročiti štetne reakcije. U određenom postotku djece, nuspojave su vrlo ozbiljne.
Današnja medicinska znanost ne može sa sigurnošću utvrditi koji pojedinci spadaju u rizičnu skupinu kod koje cjepiva mogu izazvati takve ozbiljne nuspojave. Jedan razlog toj nepoznanici je činjenica da su se kroz povijest cjepiva rutinski testirala na isključivo zdravim osobama. Naime, osobe i djeca kod kojih postoje određene kontraindikacije se rutinski isključuju iz procesa testiranja koje prethodi licenciranju cijepiva.
Činjenica je da cjepiva nisu bezazlena i da sva djeca neće jednako reagirati na sva cjepiva. S tim u vezi, u potpunosti podržavam ukidanje prisilnog cijepljenja u Hrvatskoj po uzoru na ostale demokratske zemlje u zapadnom svijetu. Također, podržavam bolju edukaciju o mogućim nuspojavama cjepiva. Unatoč tome, javne zdravstvene mjere u Hrvatskoj i dalje zaostaju u dobu inkvizicije. Trebalo bi biti svima jasno da uistinu dobrom proizvodu nisu potrebne totalitarne i radikalne mjere da bi se pučanstvo tobože "uvjerilo" u njihovu "neupitnu" dobit - apelira uspješna hrvatska znanstvenica, Lucija Tomljenović.
Dr Andrew Moulden pokazuje na fotografijama djecu koja zbog oštećenja mozga dobijaju paralizu, strabizam, skoliozu...
dr Sladjana Velkov
http://www.youtube.com/watch?v=32D_nIGtSnw
http://www.youtube.com/watch?v=KGacmfbZYEQ
http://www.youtube.com/watch?v=bZHFzzyWyMI
http://www.youtube.com/watch?v=j5667Xv3-V4
http://www.youtube.com/watch?v=IC4c5UdYPUk
http://www.youtube.com/watch?v=58KLLm1q0_Y
http://www.youtube.com/watch?v=8hUOVChsJ9w
http://www.youtube.com/watch?v=yHBwyNYJUYM
http://www.youtube.com/watch?v=0Wgyzh3KwaI
http://www.youtube.com/watch?v=eE8IN-G_QAo
Apel hrvatske znanstvenice: 'Prestanite cijepiti hrvatsku djecu i ukinite prisilno cijepljenje'
"Trebalo bi biti svima jasno da uistinu dobrom proizvodu nisu potrebne totalitarne i radikalne mjere da bi se pučanstvo tobože "uvjerilo" u njihovu "neupitnu" dobit. Argument prisilnog cijepljenja uz prijetnju novčane kazne nema nikakvu znanstvenu ni etičku bazu", upozorava priznata znanstvenica Lucija Tomljenović.
Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija. Njezino istraživanje usredotočeno je na objašnjavanje mehanizama kojima cjepiva i njihovi adjuvansi (kemijski dodaci cjepivima) mogu izazvati neurološke i autoimune bolesti. Također radi na razvijanju novih protokola temeljenih na biomarkerima koji bi omogućili utvrđivanje moguće povezanosti ozbiljnih, štetnih pojava nakon cijepljenja sa samim cijepljenjem. Ova odlučna znanstvenica 2. prosinca 2013., poslala je pismenu poruku potpore ukidanju prisilnog cijepljenja djece u Hrvatskoj po uzoru na ostale demokratske zemlje u zapadnom svijetu.
- Argument prisilnog cijepljenja uz prijetnju novčane kazne nema nikakvu znanstvenu ni etičku bazu. Sasvim je sigurno da cjepiva kao i svi ostali lijekovi mogu prouzročiti štetne reakcije. U određenom postotku djece, nuspojave su vrlo ozbiljne.
Današnja medicinska znanost ne može sa sigurnošću utvrditi koji pojedinci spadaju u rizičnu skupinu kod koje cjepiva mogu izazvati takve ozbiljne nuspojave. Jedan razlog toj nepoznanici je činjenica da su se kroz povijest cjepiva rutinski testirala na isključivo zdravim osobama. Naime, osobe i djeca kod kojih postoje određene kontraindikacije se rutinski isključuju iz procesa testiranja koje prethodi licenciranju cijepiva.
Činjenica je da cjepiva nisu bezazlena i da sva djeca neće jednako reagirati na sva cjepiva. S tim u vezi, u potpunosti podržavam ukidanje prisilnog cijepljenja u Hrvatskoj po uzoru na ostale demokratske zemlje u zapadnom svijetu. Također, podržavam bolju edukaciju o mogućim nuspojavama cjepiva. Unatoč tome, javne zdravstvene mjere u Hrvatskoj i dalje zaostaju u dobu inkvizicije. Trebalo bi biti svima jasno da uistinu dobrom proizvodu nisu potrebne totalitarne i radikalne mjere da bi se pučanstvo tobože "uvjerilo" u njihovu "neupitnu" dobit - apelira uspješna hrvatska znanstvenica, Lucija Tomljenović.
četvrtak, 12. prosinca 2013.
AHAT
Ahat - kamen blagostanja i novih početaka
Izuzetna svojstva kristala i njihov pozitivan učinak na čovjeka poznati su već tisućama godina.
Njihovu ljekovitost, iscjeliteljsku moć i vrijednost prepoznale su drevne grčke i egipatske civilizacije koje su ih koristile za izradu amajlija i za liječenje raznih zdravstvenih tegoba.
Iskustva i znanja o kristalima prenošena su kroz povijest pa su se sve do danas održale i mnoge legende o njihovoj upotrebi.
Jedna od njih govori da su kristali u Rim doneseni s Olimpa i da predstavljaju i uravnotežuju sva sunčeva svojstva: rođenje, rast, toplinu.
Stari Egipćani su uz pomoć posuda izrezbarenih od kristala običnu vodu preobražavali u svetu.
Obogaćena kristalnim svojstvima, voda je imala iscjeliteljske moći.
Predaje također govore da su Egipćani mrvili kristale u sitan prah, koji bi miješali s vodom, a potom bi od dobivene tekućine pripravljali razne ljekovite napitke.
Ahat – kristal za uspjeh, snagu i hrabrost
Ahat je jedan od najstarijih kristala, a njegova starost se procjenjuje na oko 15000 godina.
Ime je dobio po rijeci Ahat na Siciliji jer je upravo na tom području prvi put pronađen, a prema nekim zapisima pronašao ga je grčki filozof i prirodoslovac Theophrastus.
I o ovom kristalu postoje legende koje su prenošene kroz povijest ostale poznate do danas.
Tako je kod starih Grka postojalo vjerovanje da će onaj tko nosi ahat biti zaštićen od mračnih misli, da će biti bistrog uma te da će imati sreće u ljubavi.
Također se vjerovalo da ovaj kamen jača samopouzdanje, hrabrost i snagu i pruža zaštitu onome tko ga nosi.
Poznato je da se je upravo ovaj kristal za vrijeme renesanse u Italiji koristio kao talisman.
Dan danas se vjeruje da ahat pomaže u zaštiti, osobito djeci, da privlači sreću i ljubav, te pridonosi financijskom uspjehu.
Ahat donosi ugodne snove, pomaže pravilnom usmjeravanju energije, otklanja ljutnju, gorčinu i očaj.
Možete ga nositi tijekom različitih natjecanja, jer vjeruje se da donosi pobjedu.
Različite vrste ahata
Ahat pripada u skupinu najrasprostranjenijih kristala na zemlji.
Prisutan je na svim kontinentima, a najveća nalazišta su u Argentini, Urugvaju, Brazilu, Meksiku, Egiptu, Indiji, Madagaskaru, Kini, Škotskoj, Njemačkoj, Italiji.
Ima ga i u Hrvatskoj, a prvo nalazište kod nas je otkriveno u Varaždinskoj županiji, na području Lepoglave.
Spada u veliku skupinu minerala koja se zove silicijev dioksid odnosno kvarc.
Ovo je izrazito gust, tvrd i otporan mineral, po svom sastavu je tvrđi od kamena.
Javlja se u mnogim bojama: plavoj, zelenoj, smeđoj, crvenoj, bijeloj, žutoj, narančastoj, ljubičastoj, sivoj i crnoj.
Postoje i rjeđi primjerci koji se zbog svog sastava prelijevaju u više različitih boja.
Danas je poznato više od 150 vrsta ahata.
Neki od najpoznatijih primjeraka su:
Crni ahat
Štiti od negativne energije, privlači sreću i uspjeh.
Djelovanje ovog kamena pomaže u eliminaciji raznih fobija, potiče snagu i hrabrost.
Koristi se u liječenju kožnih problema, uspješno otklanja vrtoglavicu, glavobolju te liječi razne upale.
Bijeli ahat
Poznat je i kao "kamen mira". Ovaj kamen unosi ravnotežu i sklad u sva životna područja.
Odlična je pomoć za otklanjanje strahova, nemira, tjeskobe, napada panike kao i za eliminiranje negativnih emocija poput ljutnje, bijesa, tuge.
Bijeli ahat pomaže u liječenju epilepsije i Parkinsonove bolesti.
Štiti protiv melanoma te ga je zbog toga preporučljivo nositi tijekom pojačanog izlaganja sunčevim zrakama.
Ovaj kristal pomaže u regulaciji hormonalnog disbalansa, koji rezultira pojačanom dlakavošću kod ženske populacije.
Mahovinasti ahat
Kamen blagostanja i novih početaka. Poznat je kao "kamen bogatstva" jer privlači bogatstvo i izobilje.
Ovaj kamen štiti, jača samopouzdanje i odvažnost, potiče sklad i pozitivne emocije, neutralizira fobije, nemir i stres.
Čuva srce, potiče cirkulaciju, ublažava crijevne i želučane poremećaje, jača imunitet, liječi infekcije, prehladu i gripu.
Pomaže u liječenju ovisnosti.
Botswana ahat
Poznat je i kao "kamen promjene", jer unosi pozitivne promjene u život osobe koja ga nosi.
Ovaj kristal pomaže u liječenju ovisnosti i depresije.
Izvrstan je detoksikator, pomaže u oporavku organizma od bolesti, jača seksualnu energiju, čuva srce, pozitivno djeluje na krvožilni sustav i na kožu.
Zdravstvene dobrobiti ahata
Mnogi kristali se koriste u kristaloterapiji (liječenju pomoću kristala), no rijetki su oni koji se koriste za liječenje čitavog tijela.
Ahat je upravo jedan od rijetkih kristala koji su blagotvorni za cijeli organizam.
Pozitivno djeluje na vid i upale očiju, pomaže u liječenju kožnih oboljenja, regulira probavu, poboljšava rad jetre, slezene i bubrega.
Odličan je kao detoksikator organizma, pomaže kod reume, bolesti bubrega i prostate.
Pozitivno djeluje na pamćenje, koncentraciju i jasnoću misli, štiti od stresa i pomaže u pravilnom usmjeravanju energije.
Blagotvorno djeluje na želučane smetnje, kao i na bolesti ženskih reproduktivnih organa.
Vrlo je koristan u eliminaciji štetnih posljedica zračenja.
Ljekovito djelovanje ahata:
donosi mentalnu i emotivnu stabilnost
poboljšava koncentraciju i pamćenje
podiže raspoloženje
povećava samopouzdanje
pospješuje intelektualne sposobnosti
smanjuje razinu stresa
poboljšava vid
liječi bolesti dišnih organa
poboljšava probavu
pozitivno djeluje na želučane tegobe
pomaže kod ženskih bolesti
poboljšava plodnost
pročišćava limfni sustav
liječi kožne bolesti
čisti krvne žile
štiti od infekcija i upala
pomaže kod alergija
liječi rahitis i ostale koštane deformacije
UKOLIKO NETKO ŽELI NABAVITI AHAT NEKA SE JAVI NA MOJ MAIL ILI BROJ MOBITELA NAVEDEN NA BLOGU.
Izuzetna svojstva kristala i njihov pozitivan učinak na čovjeka poznati su već tisućama godina.
Njihovu ljekovitost, iscjeliteljsku moć i vrijednost prepoznale su drevne grčke i egipatske civilizacije koje su ih koristile za izradu amajlija i za liječenje raznih zdravstvenih tegoba.
Iskustva i znanja o kristalima prenošena su kroz povijest pa su se sve do danas održale i mnoge legende o njihovoj upotrebi.
Jedna od njih govori da su kristali u Rim doneseni s Olimpa i da predstavljaju i uravnotežuju sva sunčeva svojstva: rođenje, rast, toplinu.
Stari Egipćani su uz pomoć posuda izrezbarenih od kristala običnu vodu preobražavali u svetu.
Obogaćena kristalnim svojstvima, voda je imala iscjeliteljske moći.
Predaje također govore da su Egipćani mrvili kristale u sitan prah, koji bi miješali s vodom, a potom bi od dobivene tekućine pripravljali razne ljekovite napitke.
Ahat – kristal za uspjeh, snagu i hrabrost
Ahat je jedan od najstarijih kristala, a njegova starost se procjenjuje na oko 15000 godina.
Ime je dobio po rijeci Ahat na Siciliji jer je upravo na tom području prvi put pronađen, a prema nekim zapisima pronašao ga je grčki filozof i prirodoslovac Theophrastus.
I o ovom kristalu postoje legende koje su prenošene kroz povijest ostale poznate do danas.
Tako je kod starih Grka postojalo vjerovanje da će onaj tko nosi ahat biti zaštićen od mračnih misli, da će biti bistrog uma te da će imati sreće u ljubavi.
Također se vjerovalo da ovaj kamen jača samopouzdanje, hrabrost i snagu i pruža zaštitu onome tko ga nosi.
Poznato je da se je upravo ovaj kristal za vrijeme renesanse u Italiji koristio kao talisman.
Dan danas se vjeruje da ahat pomaže u zaštiti, osobito djeci, da privlači sreću i ljubav, te pridonosi financijskom uspjehu.
Ahat donosi ugodne snove, pomaže pravilnom usmjeravanju energije, otklanja ljutnju, gorčinu i očaj.
Možete ga nositi tijekom različitih natjecanja, jer vjeruje se da donosi pobjedu.
Različite vrste ahata
Ahat pripada u skupinu najrasprostranjenijih kristala na zemlji.
Prisutan je na svim kontinentima, a najveća nalazišta su u Argentini, Urugvaju, Brazilu, Meksiku, Egiptu, Indiji, Madagaskaru, Kini, Škotskoj, Njemačkoj, Italiji.
Ima ga i u Hrvatskoj, a prvo nalazište kod nas je otkriveno u Varaždinskoj županiji, na području Lepoglave.
Spada u veliku skupinu minerala koja se zove silicijev dioksid odnosno kvarc.
Ovo je izrazito gust, tvrd i otporan mineral, po svom sastavu je tvrđi od kamena.
Javlja se u mnogim bojama: plavoj, zelenoj, smeđoj, crvenoj, bijeloj, žutoj, narančastoj, ljubičastoj, sivoj i crnoj.
Postoje i rjeđi primjerci koji se zbog svog sastava prelijevaju u više različitih boja.
Danas je poznato više od 150 vrsta ahata.
Neki od najpoznatijih primjeraka su:
Crni ahat
Štiti od negativne energije, privlači sreću i uspjeh.
Djelovanje ovog kamena pomaže u eliminaciji raznih fobija, potiče snagu i hrabrost.
Koristi se u liječenju kožnih problema, uspješno otklanja vrtoglavicu, glavobolju te liječi razne upale.
Bijeli ahat
Poznat je i kao "kamen mira". Ovaj kamen unosi ravnotežu i sklad u sva životna područja.
Odlična je pomoć za otklanjanje strahova, nemira, tjeskobe, napada panike kao i za eliminiranje negativnih emocija poput ljutnje, bijesa, tuge.
Bijeli ahat pomaže u liječenju epilepsije i Parkinsonove bolesti.
Štiti protiv melanoma te ga je zbog toga preporučljivo nositi tijekom pojačanog izlaganja sunčevim zrakama.
Ovaj kristal pomaže u regulaciji hormonalnog disbalansa, koji rezultira pojačanom dlakavošću kod ženske populacije.
Mahovinasti ahat
Kamen blagostanja i novih početaka. Poznat je kao "kamen bogatstva" jer privlači bogatstvo i izobilje.
Ovaj kamen štiti, jača samopouzdanje i odvažnost, potiče sklad i pozitivne emocije, neutralizira fobije, nemir i stres.
Čuva srce, potiče cirkulaciju, ublažava crijevne i želučane poremećaje, jača imunitet, liječi infekcije, prehladu i gripu.
Pomaže u liječenju ovisnosti.
Botswana ahat
Poznat je i kao "kamen promjene", jer unosi pozitivne promjene u život osobe koja ga nosi.
Ovaj kristal pomaže u liječenju ovisnosti i depresije.
Izvrstan je detoksikator, pomaže u oporavku organizma od bolesti, jača seksualnu energiju, čuva srce, pozitivno djeluje na krvožilni sustav i na kožu.
Zdravstvene dobrobiti ahata
Mnogi kristali se koriste u kristaloterapiji (liječenju pomoću kristala), no rijetki su oni koji se koriste za liječenje čitavog tijela.
Ahat je upravo jedan od rijetkih kristala koji su blagotvorni za cijeli organizam.
Pozitivno djeluje na vid i upale očiju, pomaže u liječenju kožnih oboljenja, regulira probavu, poboljšava rad jetre, slezene i bubrega.
Odličan je kao detoksikator organizma, pomaže kod reume, bolesti bubrega i prostate.
Pozitivno djeluje na pamćenje, koncentraciju i jasnoću misli, štiti od stresa i pomaže u pravilnom usmjeravanju energije.
Blagotvorno djeluje na želučane smetnje, kao i na bolesti ženskih reproduktivnih organa.
Vrlo je koristan u eliminaciji štetnih posljedica zračenja.
Ljekovito djelovanje ahata:
donosi mentalnu i emotivnu stabilnost
poboljšava koncentraciju i pamćenje
podiže raspoloženje
povećava samopouzdanje
pospješuje intelektualne sposobnosti
smanjuje razinu stresa
poboljšava vid
liječi bolesti dišnih organa
poboljšava probavu
pozitivno djeluje na želučane tegobe
pomaže kod ženskih bolesti
poboljšava plodnost
pročišćava limfni sustav
liječi kožne bolesti
čisti krvne žile
štiti od infekcija i upala
pomaže kod alergija
liječi rahitis i ostale koštane deformacije
UKOLIKO NETKO ŽELI NABAVITI AHAT NEKA SE JAVI NA MOJ MAIL ILI BROJ MOBITELA NAVEDEN NA BLOGU.
petak, 6. prosinca 2013.
NIM (NEEM)
BILJKA ZA SVE
Čudotvorno indijsko drvo neem (nim) u tradicionalnoj ayurvedskoj medicini rabi se tisućama godina. Zbog ljekovitih svojstava poznato je u cijelom svijetu, a u Indiji se smatra svetim drvetom. Nim ima svako indijsko kućanstvo jer se primjenjuje u različitim pripravcima za oralno i lokalno liječenje i prevenciju mnogobrojnih bolesti. Pogledajte kako se od praha i ulja nima pripremaju maske, čaj ili prirodni herbicidi- http://www.youtube.com/watch?v=h37s2bX9BTY
Nim se nalazi u obliku praha i ulja.Svestranost i ljekovita svojstva nima uklanjaju probavne smetnje,topi žučni kamenac,regulira šećer u krvi,čisti krv,jetru,pomaže i kod psorijaze.
UN su proglasile nim biljkom 21. stoljeća.
Čudotvorno indijsko drvo neem (nim) u tradicionalnoj ayurvedskoj medicini rabi se tisućama godina. Zbog ljekovitih svojstava poznato je u cijelom svijetu, a u Indiji se smatra svetim drvetom. Nim ima svako indijsko kućanstvo jer se primjenjuje u različitim pripravcima za oralno i lokalno liječenje i prevenciju mnogobrojnih bolesti. Pogledajte kako se od praha i ulja nima pripremaju maske, čaj ili prirodni herbicidi- http://www.youtube.com/watch?v=h37s2bX9BTY
Nim se nalazi u obliku praha i ulja.Svestranost i ljekovita svojstva nima uklanjaju probavne smetnje,topi žučni kamenac,regulira šećer u krvi,čisti krv,jetru,pomaže i kod psorijaze.
UN su proglasile nim biljkom 21. stoljeća.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)