Ukupno prikaza stranice

nedjelja, 8. lipnja 2014.

BAZGA



Bazga spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe.

Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna i crvena bazga.

Kod nas se najčešće koristi crna bazga - Sambucus nigra.

Bazga je tisućljećima u službi čovječanstva.

Hipokrat je znao govoriti da mu bazga može zamijeniti sve lijekove.

Kod starih naroda bazga je bila simbol rođenja i smrti, služila je za zaštitu od zlih sila.

Stari Europljani i Indijanci koristili su bazgu u liječenju upala, probavnih tegoba, žutice, ženskih bolesti i gripe.

Ljekovita svojstva bazge


Cvjetovi bazge su bogati glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C.

Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja.

Zbog toga bazga se koristi u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma.

Veliki je saveznik u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet. Osim toga, bazga ima antivirusno i antimikrobno djelovanje.

Ako osjećate da ćete dobiti gripu, pojedite 4 žlice bobica bazge. Za liječenje gripe i prehlade možete koristiti i ekstrakt bazge koji možete kupiti u trgovinama zdrave hrane i biljnim ljekarnama.

Korisna je kod astme i upale dišnih puteva, jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja.

U proljeće cvijet bazge možete koristiti kao sredstvo protiv peludnih alergija.

Bazga ima i detoksikacijsko djelovanje jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi.

Ova biljka može pomoči kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa.

Osim kao laksativ, djeluje i kao diuretik te doprinosi zdravlju bubrega. Koristi se u stanjima gdje je potrebno jače znojenje te liječi vodenu bolest.

Zbog tih svojih laksativnih, diuretičkih i detoksikacijskih svojstava odlična je kao pomoć u mršavljenju.

Bazga se koristi i u kremama protiv pjega i mrlja na koži. Zbog svojeg adstringentnog djelovanja čest je sastojak krema za akne.

Bazga je ljekovita biljka širokog spektra djelovanja koja može pomoći kod:
astme i alergije
akni i pjega na koži
gripe i prehlade
čišćenja organizma
vodene bolesti
oslabljenog imuniteta
degenerativnih bolesti
čireva i konjunktivitisa
mršavljenja
dijabetesa
probavnih tegoba

Primjena i berba


Svi dijelovi bazge su ljekoviti, no najčešće se koriste cvjetovi i bobice.

Mladi izboji i listovi beru se u travnju i svibnju. Djeluju kao diuretik, koriste se za čišćenje krvi i liječenje dijabetesa.

Cvjetovi se beru krajem svibnja, samo po sunčanom i suhom vremenu te se malo posuše na suncu. Najčešće se koriste za poticanje znojenja i liječenje bolesti dišnog sustava.

Kora s grana i stabla bazge se bere od veljače do ožujka i od listopada do studenoga. Djeluje kao laksativ, protiv vodene bolesti i kao pomoć kod mršavljenja.

U rujnu se sabiru dozrele bobice bazge. Korisne su kod avitaminoze, neuralgija, zatvora, slabosti, stresa, probavnih tegoba...

Od cvjetova bazge najčešće se priprema sirup, čaj, iscrpina, pa i liker.

Od zrelih bobica se priprema džem, voćni prah, sirup, liker i vino. Od izboja i mladih listova može se pripremati mast ili prah, a od kore čaj.

Zapravo, što god odlučite pripremiti nećete pogriješiti jer je sve blagotvorno i ljekovito.


Uvarak od bazge 1
1 žlicu listova bazge, suhih ili svježih, kuhajte 10-15 minuta u šalici vode. Ovom uvarku dodajte malo meda i pijte po nekoliko žlica tijekom dana. Ovaj uvarak pojačava znojenje pa time liječi reumu, gripu i vrućicu.

Uvarak od bazge 2
1 žlicu sitno nasjeckanog korijena bazge kuhajte u šalici vode najmanje 20 minuta. Ovu količinu popijte tijekom dana kao lijek za brzo mršavljenje.

Čaj od bazge 1
2 čajne žličice suhih bazgovih cvjetova prelijte s 1/4 litre kipuće vode i nakon 10 minuta procijedite. Taj čaj možete koristiti za dobro znojenje kod gripe i prehlade, ali i preventivno. Također se preporučuje kao sredstvo za čišćenje krvi.

Čaj od bazge 2
Jednu žlicu suhih bazgovih bobica stavite u šalicu hladne vode, nakon 12 sati podgrijte i popijte prije doručka, kao izvanredni lijek protiv slabe stolice.

Čaj od bazge 3
Između debele bazgove kore i središnjeg dijela stabla nalazi se svijetlozeleni ovoj – od njega se priprema čaj koji uspješno čisti želudac.
2 čajne žličice te svijetlozelene mase prelijte se s 1/4 litre kipuće vode, nakon 10 minuta procijedite i pijte gutljaj po gutljaj.


Mjere opreza
Zeleni dijelovi bazge sadrže toksine koji mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev, gušenje, teško disanje i bol u trbuhu. Sirova bazga se prije upotrebe mora dobro popariti kipućom vodom ili prokuhati.

Kada se bazga pravilno koristi nema nuspojava.

srijeda, 4. lipnja 2014.

NEVEN

Najljekovitije biljke svijeta: neven



Neven (Calendula officinalis), biljka koja osvaja ljepotom svojih cvjetova, omiljena je u vrtovima i cvijetnjacima.

Posebna vrijednost ove ljepotice su izuzetno ljekoviti sastojci njenih cvjetova i listova, te je s pravom mnogi poznavatelji prirodnih vrijednosti nazivaju čarobnom biljkom.

Neven je jednogodišnja biljka žarkih narančastih latičastih cvjetova.

Zanimljivost cvjetova nevena je što su danju otvoreni i u punom cvatu a noću i prilikom tmurnog i oblačnog vremenu su zatvoreni.

Naše bake su ovu biljku nazvale "vjesnik kiše" jer ne otvaranje cvijeta nevena u ranim jutarnjim satima nagovještavalo je kišne oborine.

Neven potječe iz južne Amerike no njegov uzgoj se s područja Amerike proširio diljem Europe i Afrike.

Postoje visoke vrste nevena čiji uzgoj potječe iz Afrike, ali i niske sorte koje su uzgojene na francuskom području.

Neven koji je kod nas najrasprostranjeniji je srednje visine i zapravo je nastao križanjem visoke afričke i patuljaste francuske sorte.

Ljekovita svojstva nevena


S ljekovitim svojstvima nevena bili su upoznati još stari Egipćani i koristili su ga za pripremu raznih ljekovitih pripravaka.

Mnogi od nas gledali su i naše bake kako u svojim vrtovima brižno uzgajaju neven i pažljivo ubiru cvjetove i list, suše ih i pospremaju za pripremu ljekovitih čajeva ali i raznih drugih pripravaka blagotvornih za organizam.

Od davnina poznat po svojoj ljekovitosti i danas je prepoznat kao biljka neprocjenjive vrijednosti.

Nekada su se cvjetovi i list nevena koristili svježi ili osušeni za pripremu ljekovitih napitaka ili obloga.

Danas se neven, osim u tom obliku koristi i u obliku masti, kreme, ulja ili gela.

Najraširenija primjena nevena je u dermatologiji. Čajevi i kreme od nevena vrlo uspješno ublažavaju i liječe mnogobrojne druge bolesti.

Neven ima protuupalno djelovanje, pomaže u zacjeljivanju rana.

Uspješan je u borbi protiv problema s jetrom, bubrezima i urinarnim traktom, koristi se u liječenju virusa herpesa i hepatitisa.

Također se primjenjuje u liječenju proljeva, upale crijeva, grčeva u trbuhu i zatvora. Pomaže i kod menstrualnih grčeva.

Čaj od nevena izvrstan je za liječenje virusne i bakterijske urinoinfekcije.

Oblozi i kreme od nevena ublažavaju bol, opekline i otekline. Odlična su pomoć prilikom uganuća te uboda pčela ili osa.

Krema od nevena poznata je u liječenju ispucanih usana, modrica i proširenih vena, kao i za liječenje hemeroida.


Ljekovito djelovanje nevena:
ima antiupalno i antibakterijsko djelovanje
pospješuje zacjeljivanje rana
koristi se kod opeklina, uboda, uganuća i oteklina
liječi proširene vene i hemoroide
pomaže kod probavnih tegoba
stimulira rad jetre i bubrega
učinkovit u borbi protiv virusa herpesa i hepatitisa
sprječava infekcije mokraćnog trakta

Uzgoj i berba nevena


Sjeme nevena sije se u rano proljeće jer su stabljika i list nevena otporni na mraz i hladnoću.

Sjeme proklija nakon četiri do pet dana, a i sama biljka raste vrlo brzo te se prvi cvjetovi mogu očekivati već četrdesetak dana nakon sjetve.

Ovisno o sjetvi neven može cvasti već od svibnja sve do kasne jeseni odnosno do pojave prvih jačih mrazova.

Kao i kod većine drugih biljaka, i kod nevena je neophodno redovito optrgavanje ocvalih cvjetova jer će se time spriječiti stvaranje sjemena, a biljka će hranjive tvari iskorištavati za stvaranje novih cvjetova.

Berba cvijeta nevena počinje već u svibnju pojavom prvih cvjetova i nastavlja se do kasne jeseni.

Najbolje vrijeme za berbu je u kolovozu jer su cvjetovi tada najkvalitetniji a cvatnja bogata.

Cvjetove nevena potrebno je pažljivo sušiti u tankom sloju, u hladovini, na prozračnom mjestu, jer na taj način oni zadržavaju svoju prirodnu boju.

Čaj za menstrualne tegobe


Čaj od cvijeta nevena izuzetno je djelotvoran za ublažavanje bolnih menstruacija ali i za reguliranje nepravilnog i neredovitog menstruacijskog ciklusa.

Potrebno ga je konzumirati sedam dana prije početka menstruacije, nastavlja se piti i za vrijeme menstruacije, sve do njenog završetka.

Čaj se pripravlja tako što se jedan do dva cvijeta nevena preliju s dva dcl kipuće vode. Čaj se može po želji zasladiti medom a potrebno je popiti dvije do tri čaše dnevno.

Kupka od cvijeta nevena


Poznati starinski način liječenja su kupke od raznog ljekovitog bilja.

Kupke od nevena pripremali su naši preci a i danas se koriste jer su vrlo djelotvorne u liječenju hemeroida, vaginalnih infekcija, genitalnog herpesa, infekcija mjehura i mnogih drugih tegoba.

Kupka od nevena se priprema na sljedeći način.

Jednu do dvije šalice svježeg ili suhog cvijeta nevena preliti hladnom vodom i ostaviti da odstoji jedan dan.

Nakon što je odstajala, smjesa se zagrije do vrenja i dodaje u toplu kupku.

Svježi sok od nevena


Za pripremu soka od nevena mogu se koristiti svježi ili suhi cvjetovi i stabljike.

Dobro operite sastojke (cvijet i stabljiku) i izmiksajte ih u sokovniku ili blenderu.

Ovaj sok je prilično jak pa ga možete razblažiti sokom od mrkve ili jabuke.

Krema od nevena


Sitno nasjeckajte svježe cvjetove nevena i pomiješajte ih s kokosovim uljem.

Smjesu malo zagrijte a potom ostavite da se ohladi. Ako je krema previše gusta možete ju razrijediti tako da u nju dodate malo drugog baznog ulja.

Ova krema korisna je za liječenje proširenih vena, infekcija kože, ekcema, atletskih stopala i mnogih drugih tegoba.

ponedjeljak, 2. lipnja 2014.

ŠPAROGA

Šparoga - više od hrane



Šparoge su se prije smatrale delicijom. Pronaći ste ih mogli samo na bogataškim stolovima.

No, danas je ova super-namirnica dostupna svima - šparoge možete kupiti na tržnici i u trgovačkim centrima.

Možete se uputiti u branje divljih šparoga, što ujedno djeluje i kao antistresna terapija.

Šparoga, lat. asparagus je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana.

Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu. Cijenjena je kao delicija već više od 2000 godina.

Ova je biljka raširena po mnogim kontinentima jer ima mnogo podvrsta.

Neke se vrste koriste više za prehranu, druge samo za liječenje - poput Asparagus racemosus, znane kao Shatavari, koja se već tisućama godina koristi u Ayurvedi.


Ljekovita svojstva šparoge


Šparoga ima bogatu nutritivnu vrijednost - sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, kolin, cink, magnezij i selen.

Uz svoj bogat nutritivni profil, šparoga je siromašna kalorijama. 100 g šparoga sadrži tek 20 kalorija - što je čini idealnom namirnicom za mršavljenje.

Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, šparoga ima snažna antiupalna svojstva. Zbog toga povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila.

Za prevenciju bolesti srca zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.

Šparoga je jedan od najbogatijih izvora rutina - flavonoida koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te jača krvne žile.

Porcija šparoga sadrži čak 114 posto preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina - proteina koji jača kosti.

Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Velike količine inulina u šparogi ključne su u liječenju probavnih problema. Naime, inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.

Vlakna u šparogi potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.

Šparoga, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma.

Niske razine glutationa povezane su s preranim starenjem, pa čak i smrti.

Glutation je važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom.

U laboratorijskim istraživanjima glutation je u potpunosti zaustavio umnožavanje virusa AIDS-a.

Šparoga je moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.

Zbog bogatstva folne kiseline šparoge su odlična hrana za trudnice.

Šparoga...
sprečava bolesti srca i krvnih žila
pomaže kod dijabetesa tipa 2
prirodni je afrodizijak
pomaže kod kroničnog umora
štiti od alergije i astme
pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca
smanjuje kolesterol i visoki tlak
odlična je namirnica za mršavljenje
pomaže kod probavnih tegoba
smanjuje rizik od karcinoma
čisti organizam



Nekoliko sati nakon konzumacije šparoga primijetit ćete promjenu mirisa mokraće. No, to nije ništa opasno, i sigurno to nije razlog zbog kojeg ih ne biste trebali jesti.


Šparoge i rak


Prema mišljenju nekih alternativnih liječnika, šparoge su korisni za prevenciju i liječenje karcinoma.

Pritom se preporučuje koristiti kuhane šparoge.

Pretpostavlja se da se kuhanjem šparoga oslobađa asparaginaza - enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.

Šparoge također sadrže glutation - snažan antioksidans koji štiti stanice od kancerogenih promjena.

Preporučena doza je 4 jušne žlice kuhanih šparoga dva puta dnevno - ujutro i navečer.

Najbolje je koristiti šparoge istovremeno s drugim prirodnim metodama, kao dio terapije protiv raka.


Uzgoj šparoge


Želite li pokušati uzgojiti domaću šparogu u svojem vrtu? Evo nekoliko korisnih savjeta.

Šparoga voli topla podneblja, mnogo sunca i humusno tlo. Ova biljka ne voli vjetar. Može podnijeti i veće hladnoće, ali joj je potrebno osigurati mnogo vlage jer inače može biti jako gorka i neukusna.

Bitno je dobro odabrati mjesto jer će na njemu šparoga rasti petnaestak godina.

Šparoga se sadi ujesen na dobro pognojenom tlu. Prave plodove šparoga daje tek od četvrte godine uzgoja.

Šparoga se bere u svibnju i lipnju. Nakon branja poželjno ju je odmah potrošiti ili pohraniti u hladnjaku gdje može stajati 4 - 5 dana. Šparoge također možete blanširati i zamrznuti.


Primjena


U kuhanju se domaća šparoga koristi cijela, a kod divlje šparoge se baca drvenasti dio. Domaća šparoga se kuha 5 - 8 minuta, ovisno o njezinoj debljini, a divlja još kraće, 1 - 2 minute.

Šparoge pristaju uz različite namirnice i mogu se koristiti u raznovrsnim jelima poput pita, rižota, štrudli, palačinki te salata.

Mogu se jesti i same - sirove, kuhane, pečene, pirjane, ukiseljene - kako tko voli!

GIHT

Alternativno liječenje gihta



Giht, također poznat kao urični artritis ili kristalno-induciran artritis, je jedna od najstarijih poznatih bolesti.

U 17. stoljeću, širenje gihta u Velikoj Britaniji poprimilo je skoro epidemijske razmjere.

Bolest je gotovo isključivo napadala bogati sloj društva i plemstvo, pa se stoga nazivala i bolest kraljeva.

Giht je dobar primjer bolesti povezane s nepravilnom prehranom i pretjeranom konzumacijom alkohola.

Nekad je giht bio vrlo bolan, ali danas se jednostavno kontrolira pravilnim liječenjem i prehranom.

Kako i zašto dolazi do gihta


U normalnom stanju organizma, mokraćna kiselina se razgrađuje u krvi i eliminira se preko urina.

Ako tijelo povećava proizvodnju mokraćne kiseline ili ako bubrezi ne eliminiraju dovoljno mokraćne kiseline iz tijela, njena koncentracija u krvi se povećava.

To stanje zove se hiperuricemija.

Kada se stvore kristali mokraćne kiseline kao rezultat hiperuricemije, može se razviti giht.

Osim nepravilne prehrane i pretjerane konzumacije alkohola, giht mogu uzrokovati...
oštećenja bubrega koja mogu spriječiti normalno uklanjanje mokraćne kiseline
lijekovi protiv srčanog udara i visokog krvnog tlaka
bolesti krvnih stanica i krvotvornih organa, psorijaza i određene vrste karcinoma
genetski defekti u metabolizmu koji uzrokuju hiperprodukciju i zadržavanje mokraćne kiseline

Kako prepoznati giht


Simptomi gihta su crvenilo, osjetljivost, nagli napadi jake boli, toplina i oticanje pojedinih zglobova.

Najčešće je pogođen samo jedan zglob, posebno zglob palca na nozi.

Mogu biti pogođeni i cijela noga, koljeno, cijela ruka, zglob ruke ili lakat.

Naslage mokraćne kiseline mogu se pojaviti kao kvrge pod kožom oko zglobova i na rubovima ušiju.

Kristali mokraćne kiseline također se mogu skupljati u bubrezima i stvarati bubrežne kamence.

Bolni napadi se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi, a pojava gihta 20 puta češća je u muškaraca nego kod žena.

Prvi napad često se dogodi muškarcima u dobi između četrdesete i pedesete godine života.

Kod žena je rjeđe prisutan jer su one zaštićene djelovanjem estrogena koji potiče izbacivanje mokraćne kiseline iz bubrega.

Međutim, broj oboljelih žena povećava se u doba menopauze.

Ljekovitim biljem protiv gihta


Pravilan izbor prirodnih proizvoda od velike je pomoći u liječenju gihta.

Ove biljke povoljno utječu na pravilno funkcioniranje bubrega, sprječavaju bubrežne infekcije, normaliziraju metabolizam i potiču izlučivanje mokraćne kiseline iz tijela.


Čičak (Arctium lappa)

Čičak se od davnina koristi u očuvanju zdravlja mokraćnog sustava.

Nedavna su istraživanja pokazala da učinkovito djeluje protiv bakterije Proteus mirabilis.

Ova bakterija uzrokuje infekcije rana i upalu pluća, a veže se uz pojavu bubrežnih kamenca.

Korijen čička sadrži velike količine inulina, fenolskih spojeva, masnih kiselina, fosforne kiseline, taninske kiseline, te drugih organskih kiselina.

Pospješuje izlučivanje mokraće i čisti krv. Od davnina se koristi kao narodno sredstvo protiv gihta.


Estragon (Artemisia dracunculus)

Estragon se često koristi kao začin u domaćinstvu, ali je poznat i kao ljekovita biljka.

Poznate su i vrlo cijenjene njegove aktivne komponente - kumarini, flavonoidi, fenoli, karboksilne kiseline i eterična ulja.

U narodnoj medicini koristi se u liječenju mnogih tegoba - od glavobolje i prekomjernog zgrušavanja krvi do bolesti jetre i poremećaja metabolizma.

Znanstveno je dokazano da ulje estragona sadrži vrlo ljekovite tvari koje sinergističkim djelovanjem sprječavaju rast bakterija E. coli i Staphylococcus aureus.

Vrlo je dobar diuretik i uvelike pomaže kod nedovoljnog izlučivanja bubrega.

Pospješuje izlučivanje mokraće, pomaže kod preslabe aktivnosti mokraćnog mjehura i bubrega.


Crna bazga (Sambucus nigra)

Crna bazga je poznata još od rimskog doba. Mnogobrojne studije pokazale su njezino antioksidativno i protuupalno djelovanje.

Zahvaljujući prisutnosti bioflavonoida, ekstrakt ove biljke sprječava rast bakterija, između ostalog i e.coli, koja je jedna od uzročnika infekcija mokraćnog sustava.


Vrijesak (Calluna vulgaris)

Vrijesak je sredstvo koje se od davnina koristi za čišćenje krvi, liječenje bubrežnih kamenaca i gihta.

Sadrži polifenole, triterpene i ursoličnu kiselinu, koji imaju antioksidativni učinak.

Zahvaljujući svojem antibakterijskom, antiseptičkom, diuretskom i protuupalnom djelovanju, primjenjuje se u liječenju tegoba urinarnoga trakta i upalnih procesa u tijelu.


Zlatnica obična (Solidago virgaurea)

Bogata je flavonoidima astragalinom, izokvercetinom, kvercetinom i rutinom.

Od davnina se koristi za poticanje rada bubrega.

Danas je potvrđeno da pomaže pri težem izlučivanju mokraće, bolnom mokrenju i uremiji. Eliminira bakterije iz urinarnog trakta.

Zbog ovih svojstava, dodaje se mješavinama čajeva za liječenje gihta.


Crni ribiz (Ribes nigrum)

Djeluje diuretski, protuupalno, antialergijski, antivirusno i antibakterijski.

Može se koristiti u obliku svježih ili sušenih bobica, ali i kao koncentrat ili čaj.

Eterično ulje u listovima ribiza potiče rad bubrega i izlučivanje mokraćne kiseline.

Istraživanja u Americi i Škotskoj potvrdila su da crni ribiz liječi upale, osobito mokraćnog sustava, i usporava rast bakterija.


Dvozub trodijelni (Bidens tripartita)

Sadrži flavonoide, ksantofile, sterole i tanine.

Stimulira rad nadbubrežne žlijezde. Ima mnoga povoljna djelovanja: antiseptičko, antioksidativno, adstringentno, antipiretičko, diuretičko, umirujuće.

U narodnoj medicini se često koristi u liječenju gihta.


Končara (Filipendula ulmaria)

Djeluje protuupalno, ima zaštitno djelovanje na jetru, normalizira metabolizam masti i sintezu jetrenih enzima te neutralizira toksične tvari.

Cvjetovi ove biljke se koriste pri bolestima mokraćnog mjehura i bubrega.


Trnasti zečjak (Ononis spinosa)

Koristi se kod poremećaja metabolizma, mokraćnih kamenaca i pijeska, kod gihta, vodene bolesti i reumatizma.


Troskot (Polygonum aviculare)

Troskot je biljka koju od davnina koriste mnogi narodi svijeta u liječenju zdravstvenih tegoba.

Između ostalog, povoljno djeluje na rad bubrega i koristi se u liječenju gihta.

Sadrži cijeli niz aktivnih ljekovitih tvari: flavonoide (avikularin, kemferol, kvercetin i miricetin), kafeičnu, klorogeničnu, kumarinsku i galnu kiseline te vitamin C.

Kontrolirajte giht prehranom


Ako bolujete od gihta, mogu vam pomoći ove jednostavne smjernice.

Izbjegavajte namirnice bogate purinima, tešku i masnu hranu, gazirane napitke, kavu i alkohol.

U prehrani bez purina zabranjeno je konzumirati mesne proizvode i ribu, masnu hranu, povrće bogato purinom (cvjetača, gljive, grah, grašak, ječam, šparoge), punomasne mliječne proizvode, kavu, čokoladu i alkohol.

Konzumirajte više sirovog voća i povrća, izbjegavajte brzu i prerađenu hranu.

Višak kilograma pogoduje razvoju gihta. Kroz kontrolu prehrane i redovitu vježbu, pokušajte postići vašu optimalnu težinu.